VIDEO HNB predviđa: Iduće godine Hrvatska izlazi iz krize

Hrvatska narodna banka (HNB) u ovoj godini očekuje pad realnog BDP-a od 0,8 posto, dok je njena projekcija za 2014. godinu blagi rast od 0,7 posto.

Pročitajte i ovo Provjerili brojne artikle Jesu li cijene u Hrvatskoj zaista više nego u razvijenijim zemljama? Pogledajte veliku analizu HNB-a Na sjeveru Europe Novi savjeti o preživljavanju rata: Milijuni građana primit će knjižicu s važnim informacijama

Stručnjaci o gospodarstvu: 'Iduća će godina biti zahtjevna i izazovna!'

Projekcija za 2014. godinu je blagi rast BDP-a od 0,7 posto, uz prevladavanje negativnih rizika, kazao je na današnjem susretu s novinarima guverner HNB-a Boris Vujčić.

Iz HNB-a pritom napominju kako je projekcija središnje banke rađena prije izvješća Europske komisije o proceduri prekomjernog deficita, što će zahtjevati fiskalnu konsolidaciju u 2014. i 2015. godini, a Vlada će morati smanjiti strukturni manjak opće države za 0,5 posto BDP-a na godišnjoj razini.

O rebalansu proračuna

U ovoj godini HNB očekuje manjak opće države od 5,9 posto BDP-a, a u idućoj se očekuje prilagodba na 4,6 posto, no u središnjoj banci napominju kako nije poznata dinamika i struktura te prilagodbe.

Kada će doći do rebalansa proračuna i kakva će biti struktura prilagodbe tek treba vidjeti, kaže Vujčić, koji očekuje da to bude poznato u prvom kvartalu iduće godine. Pritom iz HNB-a ponavljaju svoj stav da prilagodba treba biti na rashodnoj strani proračuna, kao i potrebu ubrzanja strukturnih reformi.

Blagi rast gospodarske aktivnosti u idućoj godini određen je prvenstveno dinamiziranjem izvoza i rastom investicija te oporavkom u okruženju, a negativni su rizici povezani s intenzitetom provođenja fiskalne prilagodbe, ostvarenjem investicija projekata, kretanjem premije na rizik na međunarodnim tržištima.

Stagnacija osobne potrošnje i tržišta rada

U HNB-u očekuju rast investicija u idućoj godini od 3,5 posto, što je i više nego upola manje od Vladine projekcije rasta za 7,5 posto, a očekuju i pozitivan doprinos neto izvoza, s obzirom na projekcije o rastu izvoza za 2,3 posto, uz sporiji rast uvoza, za 1,6 posto.

S obzirom na pokretanje procedure prekomjernog deficita očekuje se smanjenje državne potrošnje, a u središnjoj banci očekuju stagnaciju osobne potrošnje. Stagnaciju očekuju i na tržištu rada. Projekcija za ovu godinu je smanjenje broja zaposlenih za 1,3 posto, dok u 2014. očekuju tek neznatan rast te blagi pad realno raspoloživog dohotka.

Projekcije središnje banke su da će inozemni dug ove godine iznositi oko 104 posto BDP-a, dok u idućoj očekuju blago smanjenje na 103,3 posto.

HBOR će vratiti bankama i 1,6 milijardi neiskorištenih kuna

Monetarna politika i nadalje će održavati visoku kunsku likvidnost, kažu u HNB-u, podsjećajući kako su u prosincu usvojene nove mjere za poticanje plasmana kreditnih institucija poduzećima, a početkom siječnja HBOR će vratiti bankama i 1,6 milijardi kuna neiskorištenih sredstava iz kreditnog programa razvoja gospodarstva.

Rast plasmana banaka privatnom sektoru u 2014. mogao bi se kretati oko 1 posto, pri čemu su procjene središnje banke da bi plasmani poduzećima porasli za 2,2 posto, a kućanstvima pali za 0,9 posto.

Na niz novinarskih upita o razlozima zbog kojih banke teško odobravaju kredite poduzećima, u HNB-u odgovaraju kako su preduvjeti stvoreni, likvidnost je velika, ali se banke očito boje rizika, a problem vide i na strani potražnje. Ponavljaju kako je gospodarski rast moguć samo kroz povećanje izvoza te potrebu ubrzanja strukturnih reformi, privlačenja stranih investicija te promjene poslovne klime.

Bankama pad prihoda od 500 milijuna kuna u 2014.

Pritom napominju i kako se investicijsko okruženje ozbiljnije počelo minjenjati tek ove godine, primjerice donošenjem zakona o poticanju ulaganja, o strateškim investicijama, novim zakonodavnim okvirom vezanim za graditeljstvo i prostorno uređenje, itd.

U HNB-u također napominju kako padaju prihodi banaka od kamata, što utječe i na pad profitabilnosti. Na pad prihoda banaka u idućoj će godini utjecati i izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, a procjena je HNB-a da će to biti na razini od oko 500 milijuna kuna. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook