Zagreb je dobio Prozor života, odnosno mjesto gdje majke mogu ostaviti neželjeno dijete. Tu inicijativu pokrenula je udruga Betlehem Zagreb. Rekli su da se ovom akcijom ne potiče majke na ostavljanje vlastite djece, već se želi zaštititi zdravlje i život djece onih majki koje je egzistencija prisilila na donošenje tako teške odluke. Prozor se nalazi u sklopu samostana Pohoda Marijina, uz kapelu Corpus Domini na Trešnjevci u Mošćeničkoj ulici.
"Majka koja ne želi svoje dijete, koja u nekontroliranim uvjetima rodi dijete, dakle nije u bolnici, dijete nije evidentirano, ne postoji, evo, mi smo joj dali mogućnost da dijete ostavi u kontroliranim uvjetima, mi ćemo ga rado prihvatiti i dati mu priliku za novi život", objasnila je Alberta Vrdoljak, predsjednica Udruge Betlehem iz Zagreba.
Ženska mreža danas je oštro osudila otvaranje prozora te upozorila javnost i institucije na, kako kaže, protuzakonitost i kažnjiva obilježja tog čina. Ženska mreža Hrvatske je savez ženskih udruga osnovan 1996. godine. Okuplja organizacije, grupe i inicijative koje se bave zagovaranjem i zaštitom prava žena.
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
"Ženska mreža Hrvatske oštro osuđuje postavljanje tzv. prozora za ostavljanje djece u sklopu samostana Pohoda Marijina uz kapelu Corpus Domini na Trešnjevci u Zagrebu te upozoravamo javnost i institucije na protuzakonitost i kažnjiva obilježja ovog čina.
Zahtijevamo hitno uklanjanje ovog prozora za ostavljanje djece i sankcioniranje odgovornih sukladno važećim zakonima Republike Hrvatske zbog poticanja na počinjenje kaznenog djela napuštanja djeteta.
Ovakva praksa prisiljava žene da okončaju neželjene trudnoće porodom, izlažući ih nesigurnim uvjetima, ugrožavanju fizičkog i mentalnog zdravlja te postupanjima na vlastitu štetu.
Prozor za ostavljanje djece je protuzakonit, opasan i suprotan najboljem interesu djeteta. Njime se stvara paralelni, izvaninstitucionalni sustav skrbi za djecu, koji je u suprotnosti s važećim zakonima RH.
Legalizacija takve prakse omogućila bi:
• Isključenje informiranog pristanka oba roditelja na odricanje od roditeljske skrbi.
• Onemogućavanje potpune evidencije identifikacijskih podataka, kao i medicinske i socijalne povijesti djeteta.
• Kršenje prava djeteta na identitet i pristup informacijama o vlastitom podrijetlu zajamčenih Konvencijom o pravima djeteta UN-a.
• Povećanje rizika od napuštanja djece neželjenog spola ili s posebnim potrebama.
• Uskraćivanje prava drugom roditelju i obitelji na skrbništvo i odgoj djeteta.
• Stvaranje pravne nesigurnosti i potencijalno rizičnih posvojenja zbog mogućih parnica bioloških roditelja ili rodbine.
Ova praksa također potkopava pristup zdravstvenoj i socijalnoj skrbi:
• Potiče žene da trudnoću drže u tajnosti, obeshrabrujući ih da potraže obiteljsku i profesionalnu pomoć.
• Odvraća ih od prenatalne i postnatalne skrbi, čime ih izlaže nesigurnim porodima bez medicinskog nadzora.
• Može prikriti ozbiljne zločine poput silovanja, incesta i zlostavljanja.
Iako je namjera tzv. prozora za ostavljanje djece pružiti alternativu za majke u kriznim situacijama i potencijalno spriječiti opasnije oblike napuštanja djece, ova praksa otvara niz pravnih i etičkih pitanja. Posebno se ističe potencijalno kršenje prava djeteta na identitet i poznavanje vlastitog podrijetla, što je zajamčeno domaćim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama. Stoga je ova zabrinutost utemeljena na postojećim pravnim okvirima Republike Hrvatske.
Zbog svih zakonskih, zdravstvenih, socijalnih i psiholoških posljedica za žene i djecu pozivamo institucije Republike Hrvatske da hitno poduzmu mjere za zabranu i sankcioniranje ove opasne i protuzakonite prakse te spriječe njezino širenje, napisala je Ženska mreža Hrvatske.
