Pozivaju na jedinstveni zdravstveni sustav: ''Nedovoljno smo opremljeni za krizna stanja''

''Stvaranje jedinstvenog europskog zdravstvenog sustava značilo bi jednako zdravstvo za sve i dijeljenje informacija i istraživanja među svim državama članicama'', rekla je za Hinu Zagrepčanka Mateja Lisak.

Lisak je jedna od 200 nasumično odabranih građana iz svih 27 zemalja članica koji sudjeluju u trećem panelu o zdravlju, klimatskim promjenama i okolišu u sklopu Konferencije o budućnosti Europe.

''Svi streme k tome, ali trenutno je to u fazama začetka. Financijska situacija i trenutna kriza su sada u centru pažnje pa je ovo nemoguće provesti dok se ne riješi kriza s pandemijom'', navodi Lisak.

Dodaje da su neki stručnjaci još na početku Konferencije o budućnosti Europe govorili o mogućnosti uspostavljanja digitalnih modela europske zdravstvene unije što bi bila prva faza provedbe tog projekta.

''Jedna od ideja je bila da se krene digitalno i potom nastavi s fizičkom provedbom, koja sada trenutno, nažalost, nije moguća'', ističe Lisak.

Druga tema koja je zaokupila građane Unije je destigmatizacija mentalnih oboljenja i poremećaja, što je problem koji je prisutan u čitavoj Europskoj uniji i posebno aktualan u uvjetima pandemije.

Okupljeni građani zaključili su, navodi hrvatska sudionica, da su zdravstveni sustavi u Europi općenito nedovoljno opremljeni za krizna stanja.

''To je problem ne samo u trenutnoj krizi, već i inače. Poseban je problem nedostatak stručnjaka za rijetke i teške bolesti, stručnjaka za mentalno zdravlje i pomoćnih zdravstvenih radnika'', istaknula je Lisak.

''Zaštita okoliša treba postati nastavni predmet''

Uz zdravlje, ovaj panel je posvećen i klimatskim promjenama i okolišu. Građani pozivaju na promjene na individualnoj razini, no ističu da je ključna promjena aktualnog, neodrživog modela proizvodnje i potrošnje.

''Obrazovanje o zaštiti okoliša treba postati nastavni predmet u osnovnim školama'', smatra Slovakinja Alena.

Sudionica Sara rekla je da ''aktualni gospodarski model navodi građane da previše troše" i dodala da je "potrebno promicati promjenu načina proizvodnje kako bismo imali kvalitetnije, dugoročnije proizvode''.

Španjolac Jesus smatra da je nužno obrazovanje potrošača, "kako bi znali što točno kupuju i kako time utječu na okoliš''.

Drugi sastanak trećeg panela europskih građana ovaj vikend je održan online, a većina sudionika bila je zadovoljna dosadašnjim raspravama. Njih 60 posto zadovoljno je postignutim rezultatima, 26 posto ih je iznimno zadovoljno.

Nezadovoljnih je oko dva posto, među njima i panelistica Vilma. ''Nisam zadovoljna postignutim, možda zato što sam zabrinuta. COP26 nam je pokazao kamo idemo, to su sve puste priče, moramo si postaviti pitanje o tome što se zapravo događa'', rekla je Vilma.

No većina sudionika, njih 88 posto, ponovno bi uložila svoje vrijeme za sudjelovanje na panelu.

Paneli prilika da građani progovore o svakodnevnim problemima

Panel posvećen zdravlju i klimi posljednji put će se sastati u siječnju u Varšavi kada je planirano i usvajanje preporuka građana, a institucije EU-a će se o tim preporukama očitovati na proljeće.

Lisak smatra da su ovakvi paneli prilika da građani progovore o svojim konkretnim, svakodnevnim problemima.

''Političari i moćnici često se bave ideološkim i političkim problemima, a ono što na kraju dana ljude doista muči su sistemski problemi koji im otežavaju život, kao što su korupcija u zdravstvu ili nemogućnost pristupa mentalnoj zdravstvenoj skrbi. Tu nema mjesta nametanju svjetonazora i raspravama oko kulturnih i socioloških razlika'', smatra Lisak.

''Kolektivno povjerenje u vlast je loše i ljudi se udaljavaju jedni od drugih zbog stranki, mišljenja i ideologija, umjesto da se ujedinjuju oko stvaranja boljeg života za sve, bez obzira na razlike'', zaključila je hrvatska panelistica.

Pročitajte i ovo SPAR donosi Zbog Startaj Hrvatska počela se baviti posve drugom strukom, a kćer koja je kilometrima bila udaljena dala je otkaz i vratila se u Hrvatsku kako bi joj pomogla

Pročitajte i ovo eu zadala nekoliko ciljeva Hrvatska na putu do klimatskih promjena: Doznajemo koji su nam aduti, a gdje kaskamo za svijetom

Oko čitavog projekta Konferencije o budućnosti Europe, koji je zamišljen kao platforma za aktivno sudjelovanje građana u donošenju odluka na razini EU-a, vlada određena skepsa. Kritičari smatraju da je navodno ''uključivanje građana'' zapravo samo “simulacija demokracije”.

S druge strane, anketa koju je Ipsos proveo u kolovozu pokazala je da 70 posto ispitanika nije zadovoljno načinom na koji EU trenutno funkcionira, što implicira da su potrebna poboljšanja i novi modeli rada.