Prema prvim podatcima Porezne uprave, opći bojkot u usporedbi s petkom prije dva tjedna polučio je rezultat, ali nije bio snažniji od prošlotjednog bojkota.
O bojkotu, kao i o zamrzavanju cijena, s ministrom financija Markom Primorcem razgovarao je reporter Dnevnika Nove TV Hrvoje Krešić. Najprije je komentirao to što određeni trgovački lanci najavljuju snižavanje cijena dijela proizvoda.
"Veseli nas i, očito je, da se može. U konzultacijama sa svim tržišnim dionicima smo pokušali iznalaziti različite mjere. Naravno da mjera ograničavanja cijena u tržišnom gospodarstvu nije prva od mjera kojoj se pribjegava kako bi se stabilizirala situacija na tržištu. Međutim, očito je niz mjera i razgovora, kao i pritiska javnosti odnosno potrošača, upravo rezultirao ovakvom situacijom. To nas, naravno, veseli i očekujemo da se ta situacija nastavi", započeo je Primorac.
Dodao je kako očekuje da će i drugi trgovački lanci slijediti one koji su već najavili niže cijene.
"Mislim da bi to bilo pametno s njihove strane. Mi smo kontinuirano razgovarali i pojašnjavali ovu situacija što mislim da je posebno važno našim građanima. Mislim da su brojni dionici obavljali ne tako dobar posao u tumačenju onoga s čime smo zapravo bili suočeni. Tu je jednim dijelom dolazilo i do prebacivanja odgovornosti. Trgovci su govorili da nije do njih nego do distributera, distributeri su rekli da nije do njih nego do njihovih dobavljača ili do proizvođača. Naravno, spominjala se tu i porezna politika i meni je posebno drago što smo na ovom sastanku koji je bio javan istaknuli na koliko je proizvoda snižena stopa PDV-a do one minimalne razine od pet posto što je ujedno i najniža dozvoljena razina u EU-u kada govorimo o sniženim stopama. Pritom govorimo o kruhu, mlijeku, ulju, povrću, voću, mesu, ribama...", rekao je.
Reporter ga je podsjetio kako su ti proizvodi onda nerijetko skuplji kod nas nego u inozemstvu.
"Na sastanku je to bilo jedno od pitanja i, kao što sam rekao, kontinuirano u tim razgovorima je bilo nejasno tko zadržava tu maržu i tko stvara, ja bih rekao, povećane profite. To nije toliko trivijalna kategorija, vrlo jednostavno. Kada bi se gledalo ekonomski, moglo bi uzeti dobiti trgovačkih društava i vidjeti tko stvara te dobiti. Međutim, postoji tu splet okolnosti i mehanizama koji tu situaciju otežavaju. Mislim da je ono što je bilo posebno loše što se nitko nije trudio pojasniti građanima o čemu se radi. Pa ako im je legitimni interes ostvariti maržu, to bi im trebali objasniti. Ili ako domaći proizvođači, primjerice, prodaju neki proizvod u inozemstvu po jeftinijoj cijeni nego u Hrvatskoj, da objasne građanima zbog čega to čine. I to smo upravo pozvali sve na sastanku da pojasne i inzistirati ćemo na tome", rekao je Primorac.
Ministar je dalje rekao kako je analizirano što se dogodilo kad se zamrznulo prvih 30 proizvoda.
"Ministarstvo gospodarstva to radi i ministar Ante Šušnjar je osobno obavljao razgovore sa svim tim dionicima. Naravno, i s našim socijalnim partnerima i s različitim udrugama, i umirovljenicima, i članovima našeg gospodarsko-socijalnog vijeća. I definirao je ovaj set proizvoda za koji mislim da je dobar. Znači, imamo 30 proizvoda koji su u starome tretmanu, 40 koji, uz jednu inovaciju, a to je da uvode tržišni mehanizam na način da je jedan artikl taj koji mora biti snižen", rekao je ministar.
Osvrnuo se i na to kako će to utjecati na poljoprivrednike, proizvođače i male trgovce.
"Mislim da to ne bi trebalo utjecati na njih. Gledajte, uvijek su svi otvoreni za razgovore. Međutim, razgovor na jedan konkretan i transparentan način niti do sada, ja bih se usudio reći niti u medijima, nije bilo. Vi ste pozivali tu i tamo, sve medijske kuće i bili su novinski članci. Ljudi su se trudili nešto pojašnjavati, ali vjerujem da je nedostajalo dijaloga. Uvijek je pozvana jedna strana, ta strana je rekla da nije problem u njoj i nije se znalo što se događa. Dapače, ako će biti problema i ako će ova mjera prouzročiti poteškoće, otvoreni smo svi za razgovor i promjenu", objasnio je ministar i nadovezao se na to kakvu ulogu tu igra Hrvatska narodna banka.
"Mislim da su oni također mogli biti aktivniji. Osnovni cilj HNB-a je očuvanje stabilnosti cijena i, gledajte, ja moram priznati, ovo je situacija s kojom se dugo nismo suočavali. Možda ljudi odnosno institucije na to nisu bile pripremljene, ali iako je HNB, primjerice, pojašnjavala kako ima određen set instrumenata za tretiranje ovoga problema odnosno inflatornih pritisaka, mislim da u smislu komunikacijske kampanje, analiza, pojašnjavanja onoga što se događa, inflacijske pismenosti, itd. Vjerujem da su mogli biti puno aktivniji i apelirao sam na guvernera Vujičića i ostale zaposlenike HNB-a da se u tom segmentu aktiviraju zato što mislim da je, u ovom trenutku, posebno važno građanima razjasniti što se točno događa. Dugo nije bilo ovakve histerije. Kad vidite da ljudi traže određene odgovore, te odgovore im moraju dati", rekao je ministar.
Posljednje što je komentirao bilo je potencijalno snižavanje stope PDV-a.
"Malo prije sam Vam rekao, ne možemo ići niže sa stopama PDV-a kod proizvoda gdje je već sniženo na pet posto. Dakle, govorimo i o svježem i rashlađenom mesu, i kobasicama, i, recimo, svježoj i rashlađenoj ribi...", rekao je ministar pa rekao što misli o uvođenju poreza na luksuz.
"Ovo nije problem porezne politike, niti imamo problem s proračunom, niti imamo inflaciju zbog toga što se nešto u fiskalnoj politici i proračunu događa. Dapače, da postoji način da mi snizimo cijene pa da i to košta proračun, mi bismo to i napravili. Mi smo snižavanjem stopa PDV-a na minimalne razine već u potpunosti to učinili za cijeli prehrambeni lanac, dakle za niz proizvoda za od polja pa do stola. Oko dvije milijarde eura su propušteni porezni prihodi od PDV-a upravo zbog toga što smo to učinili. Ne možemo spustiti niže PDV za te proizvode", rekao je Primorac.
Za kraj je rekao kako razuma od svih dionika do sada nije bilo dovoljno te kako očekuje da ga u budućnosti bude više.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
