''Jasno je da se u idućih 25 godina nećemo približiti standardu Njemačke''

U ponedjeljak ćemo čuti koje poruke Lagarde šalje ne samo Hrvatskoj nego i regiji i Europskoj uniji.

Pročitajte i ovo PONUDA I POTRAŽNJA NOVCA Marić o inflaciji i rastu kamatnih stopa: "Najave postoje da bi trebale ići gore" VUJČIĆ UZNEMIRIO PREMIJERA Plenković: ''Neka guverner HNB-a objasni izjavu o rastu rata kredita. Ako nešto misli o tome neka nam priopći''

Koliko nam je komotnija pozicija sad kad smo u Europskoj uniji, kada i šefica MMF-a dođe u Hrvatsku pa uputi neke kritike, ne provodite reforme, u odnosu kada nismo bili u EU?

Ugodnija je situacija biti unutar EU, zbog kredibiliteta države, zbog potpore koju ima od EU, zbog fondova EU, tim više što smo mi sada postali zemlja sa suficitom platne bilance, upravo zbog ulaska u EU. To ne znači da se trebamo opustiti niti da ne trebamo slušati savjete. Ne trebaju svi savjeti biti uvijek ispravni, ali znamo da po načelu Međunarodni monetarni fond u pravilu daje dobre savjete.

Postoji veliki jaz između Stare Europe i Nove Europe. Mi pripadamo Novoj Europi. Gospodarski rast ili životni standard još dugo neće biti kao u Staroj Europi. Koliko će nam vremenski trebati da se izjednači životni standard Nove i Stare Europe?

Upravo smo zbog toga odlučili organizirati ovu konferenciju, da vidimo što još treba Nova Europa učiti da bi se približila Staroj Europi u standardu života.

Koliko će nam trebati? Realno?

Ovisi od zemlje do zemlje, ali jasno je da u idućih 25 godina ni jedna zemlja Nove Europe se neće približiti standardu na primjer Njemačke. Bitno je utvrditi koje reforme treba napraviti. I to je poanta zašto je HNB s MMF-om organizirao skup u Hrvatskoj.

Vidite li da Vlada provodi ijednu reformu od kojih će buduće generacije imati koristi?

Jedna od dobrih reformi je liberalizacija profesionalnih usluga koja je najavljena. Treba dopustiti lakši ulazak na tržište konkurenciji. To su 104 strukturne reforme koje su bile predložene za profesionalne usluge, od javnih bilježnika do taksi vozača, autoškola itd. Takvih je reformi potrebno u svim sektorima.

Je li reforma činjenica da ćemo morati duže raditi, jer smo stara nacija, da ćemo zdravstvene usluge morati plaćati temeljem imovinskog cenzusa, jesu li to stvari koje ćemo morati prelomiti i reći građanima – To će morati biti tako?

Jasno je da stanovništvo stari. Bit ćemo starije stanovništvo i morat ćemo duže raditi. Ne samo da smo stariji nego smo i zdraviji u prosjeku, i dulje živimo, pa zašto ne bismo dulje radili? Ne treba se toga bojati, niti se tome opirati. To jest u interesu svih nas.

Kamate padaju, no procjenjujete li da će taj pad nastaviti ili da nema više dolje?

Mi ne predviđamo gdje će ići kamatne stope, kao ni tečaj. Upozorili smo da očekujemo da do kraja ove godine će dalje padati kamatne stope, što se i događa. Ali moguće je da 2018. godine dođe do promjene monetarne politike globalno. Američka središnja banka je već počela. Europska središnja banka bi mogla nastaviti 2018. što bi dovelo do laganog porasta kamatnih stopa.

Što znači da je ovo zadnja godina medenog mjeseca s niskom kamatama, a do godine nam moguće predstoje veće kamate?

Iako će kamatne stope očekivano krenuti rasti i već djelomično rastu na međunarodnom tržištu, ukoliko Hrvatska bude radila reforme o kojima smo govorili mi ćemo moći smanjivati našu rizičnost i moguće je da se onda taj rast kamatnih stopa ne osjeti u Hrvatskoj.

Ali ako nema reformi sljedeće godine?

Onda ćemo osjetiti rast kamatne stope.

Kakva je Vaša trenutna procjena?

U ovom trenutku mogu reći da s obzirom na rast tri od posto, ako ćemo održavati fiskus pod kontrolom i ako krenemo raditi neke od ovih strukturalnih reformi, onda imamo šanse da se taj rast kamatnih stopa ne odrazi u kratkom roku na nas.

Zašto kredite treba uzimati u kunama, a ne u eurima?

Kao guverner HNB-a uvijek zagovaram kunu. Kuna ne nosi nikakav tečajni rizik. Iako, kao što znate, mi držimo tečaj kune stabilan uz euro.

Procijenili ste i blagi pad gospodarskog rasta. Ima li to veze s Agrokorom?

Ostajemo kod naše procjene koju smo prvi odmah dali, da očekujemo da će efekt restrukturiranja Agrokora imati otprilike 0, 3 do 0,4 posto negativan utjecaj na rast BDP-a. Mi ćemo izaći sljedeći mjesec s novom prognozom BDP-a. Možemo reći da nakon ovakve situacije, kada je taj kredit dignut, ostajemo kod takve prognoze.

Znači, ne treba biti optimističan?

To ne znači da ne treba biti optimističan. To znači da je to realnost.

Ne treba šampanjac otvarati još uvijek?

Šampanjac ćemo otvarati kada počnemo raditi na strukturnim reformama. Znate da ću vam ja to uvijek reći.