POSTAJU RUGLA GRADA ZAGREBA Može li se što učiniti s njima ili je rušenje jedini izlaz?

Da je četvorni metar prostora za najam u centru Zagreba skup svima je odavno poznato. Unatoč tome što poduzetnici vape za jeftinim prostorima, velike površine bivših, sada praznih tvornica, neke smještene i u samome centru, propadaju i zjape prazne već podosta godina.

"Mi to sve stručno nazivamo brownfield. Odnosno možemo reći da su to prostori napušteni ili trenutno nisu u osnovnoj funkciji. Normalno je da se kroz vrijeme ti sadržaji sele prema rubu grada i onda nekakva nova namjena dolazi u te prostore", kazao je Tihomir Jukić, predsjednik odbora Zagreb Hrvatske komore arhitekata.

Pročitajte i ovo Ispred popularnog kluba Eksplozija na Trnju prestravila građane: "Bilo me strah da se zgrada ne sruši, cijela ulica je bila na nogama" Nezavisni kandidat Bernardić želi na čelo Zagreba, otkrio što nudi i poručio: "Pun životnog i političkog iskustva"

Nažalost, kod nas se to nije dogodilo. Mjesta u koja su svaki dan dolazili radnici stoje prazna i postaju ruglom grada. Kontaktirali smo Poglavarstvo Zagreba tražeći informacije, ali nakon puna tri tjedna nisu pronašli osobu koja bi nam mogla dati izjavu ili poslati pisani odgovor.

Zbog toga smo se obratili bivšoj zamjenici gradonačelnika koja je, u vrijeme dok je bila na funkciji, pokušala riješiti problem zapuštenih prostora. "Tamo treba razriješiti velik broj problema. Nešto problema vezanih uz imovinsko pravne odnose, nešto problema vezanih uz tu zaštitu i trebalo bi u napraviti reviziju zaštite koja sad tamo postoji i vidjeti trebaju li se svi objekti štititi i u kojoj mjeri, a isto tako prostor bi trebalo zaštiti i dekontaminirati ako je to isto tako potrebno", izjavila je Sandra Švaljek.

Bez ulaganja zgrade svakim danom sve više propadaju. Razbijeni prozori, otpala fasada, uništena unutrašnjost i vremenske neprilike učinile su svoje. Može li se što učiniti s njima ili je rušenje jedini izlaz?

"Teško je to na neki način sve ujednačiti. Neki prostori su izrazito kvalitetni, veliki, znači kreće se svega od tisuću, dve kvadrata pa do nekoliko desetina tisuća. Ja kao nekakav stručnjak iz tog područja zalažem se za sredinu. To je zaštita onog što je najbitnije, najvrjednije, ali dati novu mogućnost i ekonomske nekakove sadržaje kako bi ta lokacija ili taj sadržaj u gradu ponovno funkcionirao", istaknuo je Jukić.

Sve su to izrazito atraktivne i vrijedne lokacije u gradu pa postoji bojazan od njihove rasprodaje. Za sve ove prostore spominjali su se projekti razvoja, no trenutačno se nigdje ništa ne događa.

"Kao što znamo 2013. godine je grad područje Zagrepčanke i Gredelja kupio od Zagrebačkog Holdinga za otprilike milijardu kuna. Znači radi se o velikim i o prilično vrijednim zemljištima koje bi trebalo valorizirati i staviti u određenu funkciju", rekla je Švaljek.

U poslovnoj zoni grada, na Radničkoj cesti okružena novim zgradama stoji bivša tvornica Katran. Dio je prostora u najmu za skladište ili poneku tvrtku, međutim veći dio nema nikakvu namjenu. Zgradu preko puta Kvatrića, blok Badel, zadesila je ista sudbina. Bilo je planova za te prostore, no svi su jednako završili, bez ikakva pomaka.

"Bilo bi dobro kada bi postojao nekakav informacijski sustav, nekakva baza podataka o takvim lokacijama. Tek tada bi vidjeli taj slini potencijal lokacija, jer to nije samo potencijal za te lokacije, nego te lokacije oko sebe pružaju ustvari jedan novi život", dodao je Tihomir Jukić.

Još od osamdesetih godina fokus nije na širenju grada, nego na sažimanju i povećanju kvalitete života. Kada bi se ti prazni prostori osposobili i stavili u funkciju za neku simboličnu cijenu, korist bi bila velika. 

Nije toliko važno što će biti u kojoj od tih zgrada nego ideja što s njima. Plan koji nedostaje dao bi odgovor na pitanje kako riješiti probleme parkiranja, javnih sadržaja, svega što danas nedostaje. Zagreb ima takve mogućnosti i vrijeme je da ih planski iskoristi.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!

Informer je interaktivna emisija koja teme i zanimljive priče hrvatskog društva obrađuje i kroz komunikaciju sa samim gledateljima, pa tako svatko tko ima kvalitetnu poduzetničku priču ili problem s kojim se susreće u poslu, može podijeliti s redakcijom Informera na info@headline-product.hr.