Više od 102 000 poslovnih subjekata u Hrvatskoj, 2014. godinu završili su s dobiti od oko 14 milijardi kuna. Prethodne 2013. godine zabilježili su dobit od oko 4,5 milijardi kuna. Dobit je tako u odnosu na prethodno poslovno razdoblje porasla za čak 200 posto. Prvi put od 2010. pozitivne poslovne rezultate bilježi i malo i srednje poduzetništvo.
Pročitajte i ovo
Što se krije u pozadini?
Sve su češće na meti pljačkaša: "Usred smjene ušao je maskirani muškarac i prijetio pištoljem"
Prosvjed u Šibeniku
Roditelji na mukama: "Plaćamo privatne vrtiće gotovo trostruko više nego gradske"
Dobit malih poduzetnika, onih koji zapošljavaju manje od 50 radnika lani je bila veća od 2 milijarde kuna. Zbirno je prethodna 2013. završila u gubitku većim od 800 milijuna kuna. Zaradili su i srednji poduzetnici, oni koji zapošljavaju do 250 radnika, njima je u džepu ostalo više od milijarde kuna, dok su u 2013. zbrajali gubitke.
U Hrvatskoj je svega 3 posto mladih poduzetnika
Osim ulaska na tržište Europske Unije, u Vladi kažu zasluge idu i njihovim mjerama.
"Očigledno je da sve ove mjere koje su primarno usmjerene od strane Vlade prema malim i srednjim poduzetnicima počinju davati ozbiljne rezultate. Ono što možemo najaviti za iduće razdoblje još su veće potpore malim poduzetnicima posebno kroz EU fondove", najavio je ministar Branko Grčić.
"Zasigurno je to zasluga poduzetnika koji su stvorili nove vrijednosti i povećali svoje prihode. Ali država je pomogla sa svojim poticajima i sa određenim okruženjem koje je sada bolje nego je bilo prije tri godine", kazao je ministar Gordan Maras.
Mali i srednji poduzetnici ostvarili su lani i veći izvoz. Zapošljavali su i oko 25 000 više radnika.
Vlasnik sirane, Vlado Tomaić, prilagodio se kriznim vremenima, no država još nije riješila probleme koji prijete njegovu opstanku. Kaže, najveća prepreka u poslovanju je neplaćanje.
Pomogle očito nisu ni predstečajne nagodbe. Nelikvidnost se još uvijek kreće na visokih 29 milijardi kuna. Poslodavci zato pozivaju državu na snažniju prilagodbu kriznim vremenima.
Poduzetnici godine su vlasnici tvrtke koja je u 3 godine narasla na 13 milijuna kuna
"Mi radimo svoje, pozivamo državu da kopira privatni sektor u tim restrukturiranjima da uđemo hrabro u te promjene koje moramo napraviti i da stvorimo na svim razinama bolje okruženje koje će biti konkurentnije", kazao je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca .
Da Vlada sporo provodi reforme, misle i u Bruxellesu, pa već idući tjedan od Vlade očekuju hitan plan dodatnih ušteda od oko 2 milijarde kuna.
U prva tri mjeseca ove godine bolje se punio i državni proračun. Samo od PDV-a u državnu se blagajnu slilo više od milijardu kuna nego u istom razdoblju lani. Naravno ako je veća gospodarska aktivnost, ako se više proizvodi, proadaje i kupuje više će zarađivati i država.
U Vladi smatraju da su za to zaslužne prije svega mjere s kojima su išli prema malim i srednjim poduzetnicima, a kao najvažniju navode plaćanje PDV-a po naplaćenom a ne izdanom računu. Iako se smatralo da će to dovesti do sporijeg punjenja proračuna na početku ove godine, vidimo to se nije dogodilo. Najavljuje se i daljnje ukidanje parafiskalnih nameta, poput primjerice doprinosa za šume.
No mjere s kojima idući tjedan Vlada namjerava izaći pred Europsku Komisiju svode se prije svega na spajanje brojnih Agencija, a značajnije uštede, od očekivanih 2 milijarde kuna namjeravaju se ostvariti u zdravstvu. Gdje točno misle rezati u Vladi još ne otkrivaju.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook