"Hrvatska u potpunosti podržava ograničenje veleprodajnih cijena, bez obzira odakle plin dolazi", rekao je ministar Davor Filipović po dolasku na izvanredni sastanak ministara država članica zaduženih za energetiku.
Dodao je da visoke cijene plina nisu rezultat troškova proizvodnje nego špekulacija.
"Te visoke cijene plina teško pogađaju gospodarstvo i građane. Moramo ograničiti cijene plina kako bismo pomogli građanima da prebrode ovo teško razdoblje", rekao je Filipović.
Hrvatska je jedna od 15 država članica koje su ovoga tjedan u pismu povjerenici za energiju Kadri Simson zatražili da EU donese odluku o ograničenju cijena plina.
Osim Hrvatske, pismo su potpisale Belgija, Bugarska, Francuska, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska.
Komisija nije sklona uvođenju ograničenja cijena za uvoz plina, bez obzira odakle dolazi, a takvo stajalište ima i Njemačka.
Umjesto konkretnog prijedloga u tom smjeru, Komisija je uoči sastanka pripremila tzv. non-paper, koji treba poslužiti kao podloga za raspravu na ministarskom sastanku.
Iz toga dokumenta proizlazi da je Komisija za uvođenje ograničenje cijene samo za plin koji se uvozi iz Rusije. Ona predlaže da se kroz pregovore s pouzdanim partnerima, poput Norveške, pokušaju sniziti cijene, a ako to ne urodi plodom, moguće je ograničenje cijena. Komisija također podržava ograničenje cijene za plin koji se koristi za proizvodnju električne energije.
Zagovornici uvođenje ograničenja cijena za sav uvozni plin ističu da takvo ograničenje samo za ruski plin ne bi potrošačima smanjilo račune za energiju budući da je već dosad drastično pao uvoz iz Rusije.
Pročitajte i ovo
Prošle godine je 40 posto potrošenog plina u EU uvezeno iz Rusije, a sada je samo oko 9 posto. Ruski udio je velikim dijelom zamijenjen uvozom ukapljenog plina iz SAD, Alžira, Norveške.
Komisija smatra da bi uvođenje ograničenje cijena na ruski plin smanjilo njezine mogućnosti da manipulira tržištem te da su "zanemarive" mogućnosti Rusije da preusmjeri prodaju svoga prirodnog plina prema drugim tržištima, ako se odluči na to kao odmazdu u slučaju da EU uvede ograničenje.
Očekuje se da će Komisija sljedeći utorak predstaviti prijedlog akcijskog plana o ograničenju cijene plina, a sadržaj toga prijedloga ovisit će o rezultatima današnje rasprave.
Očekuje se da će ministri postići suglasnost oko prijedloga triju mjera koje je Komisija ranije objavila. Prva mjera je obvezno smanjenja potrošnje električne energije za najmanje 5 posto tijekom odabranih sati vršnog opterećenja.
Države članice morat će utvrditi 10 posto sati s najvišom očekivanom cijenom i smanjiti potražnju tijekom tih vršnih sati.
Kao drugu mjeru Komisija je predložila određivanje gornje granice prihoda za "inframarginalne" proizvođače električne energije, odnosno elektrane s nižim troškovima koje ne koriste plin za proizvodnju struje nego obnovljive izvore energije, nuklearnu energiju i lignit.
Treća mjera je privremeni solidarni doprinos za višak dobiti ostvarene u djelatnostima u sektorima nafte, plina, ugljena i rafinerija koje nisu obuhvaćene inframarginalnom gornjom granicom prihoda.
Suočene s teškom energetskom krizom, EU i države članice dosad su se uglavnom usredotočile na popunjavanje skladišta plina, smanjenje potrošnje i diversifikaciju dobavnih pravaca.
Trenutačno na razini EU-a popunjenost skladišta plina iznosi 88 posto. Procjenjuje se da su potpuno puna skladišta plina dovoljna za tri mjeseca potrošnje.
Države članice su dobrovoljno pristale smanjiti potrošnju plina za 15 posto do 15. ožujka sljedeće godine u odnosu na prosječnu potrošnju u zadnjih pet godina.
