Ako pitate ministra zdravlja - reći će da za pacijente i nakon 1. srpnja sve ostaje isto, a privatnici će reći da slijedi kolaps zdravstvenog sustava. Međutim, treba tu razdvojiti najprije dvije stvari.
Pročitajte i ovo
Nevjerojatna situacija
Suluda odluka Jadranku zatočila u vlastitom domu: "Još nisam otišla ni na majčin grob..."
Dostupni na recept
Dobre vijesti za pacijente! HZZO-a na listu stavio nove lijekove i pomagala
Prva je da i sada, kada za neke usluge HZZO-o plaća privatnike i dalje postoje liste čekanja, neke su se skratile neke produžile, no, plan da se one smanje u roku od 6 mjeseci od preuzimanja resora zdravstva nisu uspjele.
Potvrdi da stanje u zdravstvu nije nimalo sjajno ide i to da je krenula sanacija bolnica i da će i uz to još trebati zakrpati rupu od 5 milijardi kuna dugova.
Druga je stvar ta da će privatnici zapravo ostati bez dijela zarade koja im je do sada bila osigurana ugovorima koje su imali s HZZO-om. Dogoditi će se svojevrsni pritisak na javne ustanove i bolnice, za koje nisam siguran koliko će ga izdržati jer su liste čekanja i sada već za neke usluge duže od godine dana.
'Neke liste čekanja su se snizile, neke su ostale iste, a u nekima su se nažalost produžile, osobito u magnetskoj rezonanci', kazao je ministar zdravlja Rajko Ostojić.
Liste čekanja je komentirao i ravnatelj KBC-a Rebro, doktor Zlatko Giljević. ' U KBC-u Zagreb se za vrijeme radnog dana napravi 6.000 pretraga. Ako gledamo na liste čekanja i pritužbe pacijenata, ja ih otprilike dobivam jednu do dvije dnevno. Znači, to je vrlo mali broj', kazao je.
No, privatnici tvrde drugačije.' Trenutno je na listi čekanja oko 600.000 pacijenata. Ono što moram zaista reći, liste su netočne i nepotpune', kazala je Nevneka Kovač iz Udruge privatnih poliklinika, bolnica i lječilišta.
>> Od 1. srpnja uvodi se europska kartica zdravstvenog osiguranja
S tim se ne slažu kliničke bolnice. 'Unatrag godinu dana, mi smo liste čekanja za gotovo sve usluge smanjili negdje 10 do 90 posto', kazao je Giljević. Da su se liste smanjile, tvrdi i Herman Haller, ravnatelj KBC-a Rijeka. 'Uspjeli smo određene liste čekanja skratiti. Posebno smo ponosni na skraćenje liste čekanja na pedijatrijski UZV koji je pao sa 300 dana na 150 dana', kazao je.
A da bi stanje bilo još bolje, u Kliničkoj bolnici Dubrava uveli su i dodatne smjene.' Mi smo uveli popodnevni rad i rad subotom', kazao je Matija Horžić, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu KB Dubrava.
No, unatoč pomaku, čekanja i dalje ima. 'A to je dopler karotida, UZV vena i arterija vrata se povećala lista čekanja. To je zbog aparata koji je u kvaru i mi očekujemo novi aparat', kazao je Giljević. U Rijeci je pak problem s kardiološkim pretragama i okulističkim pregledima, no Haller ističe kako se i te liste polako smanjuju.
Probleme im stvaraju naručivanja za isti pregled u više bolnica, smanjenje sredstava ili čak nedolazak pacijenta na dogovoreni pregled. Osim toga, imamo iskustvo da bolesnici naprave preglede, ali ne dođu po svoje nalaze', kazao je Horžić.
Stanje je daleko gore - upozorava Udruga privatnih zdravstvenih ustanova. 'Da je zapravo zdravstveni sustav zaista pred kolapsom', kazala je Kovač. A, nakon 30. lipnja, kada će HZZO definitivno sa svim privatnicima raskinuti ugovore, bit će, strahuju, još gore. Jer će svi pacijenti ići na preglede u bolnice. 'Neke bolnice upisuju pacijente za ugradnju proteze kuka ili koljena za 2018.! Dakle, to je nažalost, ova situacija se isključivo lomi preko leđa pacijenata', dodala je Kovač.
No, ministar uvjerava - problema neće biti zahvaljujući sustavu nove mreže domova zdravlja i bolnica. 'Prema našim analizama, ne bi trebalo. Promjenom mreže omogućili smo da javne resurse, da javne bolnice maksimalno iskoristimo', kazao je ministar zdravlja Rajko Ostojić. No, uz sve manja sredstva, pitanje je hoće li bolnice taj teret moći prihvatiti?
Svaki je poslodavac dužan plaćati zdravstveno osiguranje.Međutim, to osiguranje vrijedi samo za državne ustanove, odnosno sa zdravstvenom iskaznicom kod privatnika ne možete ništa.Brojne zapadne zemlje poput Francuske izdaju tzv. vaučere koji pokrivaju 50 ili 70 posto troška neke usluge.
Pacijent onda u Francuskoj ostatak troška za uslugu kod privatnika plati sam. U Hrvatskoj te mogućnosti za sad nema pa u slučaju da se odlučite liječiti kod privatnika, sav novac koji izdvajate za svoje zdravstveno osiguranje - propada.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook