'Ubojstvo je opasna eskalacija organiziranog kriminala'

'Apsolutno sam šokiran, riječ je o ciljanom napadu na novinare. To je vrlo opasna eskalacija aktivnosti organiziranog kriminala', rekao je White, komentirajući atentat na Pukanića, novinara Nacionala i predsjednika uprave NCL grupe i Franjića, direktora marketinga Nacionala, koji su u četvrtak navečer ubijeni u eksploziji bombe u središtu Zagreba. 

Pročitajte i ovo TERORISTIČKI NAPAD FOTO Na prepunoj željezničkoj stanici raznio se bombom, puno je mrtvih i ranjenih SafeJournalists upozorava Podaci koji zvone na uzbunu: U protekle tri godine čak 633 napada na novinare u regiji

>> Svjetski mediji šokirani ubojstvom novinara u Hrvatskoj

'Pukanić je još u travnju bio napadnut i sada se postavlja pitanje što je učinjeno po tom pitanju i je li to istraženo', rekao je White, dodajući da je u kontaktu s hrvatskim kolegama iz Hrvatskog novinarskog društva ''kako bismo vidjeli što možemo učiniti na zaštiti novinara'.

'Pozivamo vlasti da što prije pronađu krivce i privedu ih pravdi', istaknuo je glavni tajnik europske udruge novinara sa sjedištem u Bruxellesu. 

Od 1992. do sada u svijetu poginulo 713 novinara

U svijetu je u posljednjih 16 godina poginulo 713 novinara od čega je ubijeno njih 72 posto, u unakrsnoj vatri ili u borbama poginulo je njih nešto više od 17 posto, a tijekom drugih opasnih zadaća stradalo ih je deset posto, prema podacima Odbora za zaštitu novinara, nevladine organizacije sa sjedištem u New Yorku koja od 1992 vodi evidenciju stradavanja novinara.

U tu evidenciju još nisu uključeni suvlasnik Nacionala Ivo Pukanić i direktor marketinga Niko Franjić, ubijeni u četvrtak u Zagrebu.

Prema statistici CPJ-a u 88,5 posto slučajeva nikad nije pronađen počinitelj ili nikad nije odgovarao pred sudom, dok su tek u pet posto slučajeva počinitelji utvrđeni i privedeni pravdi te osuđeni.

Prema podacima ove novinarske međunarodne organizacije gotovo trećina novinara (28,8 posto) primila je prijetnje prije nego su ubijeni, dok ih je 18,7 posto zatočeno prije nego su ubijeni.

U 31,2 posto slučajeva počinitelji ubojstava bili su iz redova političkih skupina, vlasti su bile odgovorne za 18,5 posto ubojstava, a organizirani kriminal stoji iza 11,1 posto ubojstava novinara u svijetu. Paravojne skupine i vojne snage odgovorne su za 7,2, odnosno 5,8 posto ubojstava novinara. Lokalno stanovništvo sudjelovalo je u ubojstvu 2,1 posto novinara, a rulja u slučaju 1,2 posto novinara.

U svakom petom ubojstvu novinara, odnosno u 22 posto slučajeva nikad nije utvrđeno tko bi mogao stajati iza toga. 

Među novinarima najviše je ubijeno izvjestitelja koji su radili u tiskanim medijima (31,6 posto) i elektronskim medijima (20,9 posto), a nakon toga sljedeći na listi stradavanja bili su urednici (16 posto). U toj strukturi najmanje čine izdavači odnosno vlasnici medija (3,9 posto) te tehničko osoblje (2,2 posto).

Za novinare je, prema statistici, najopasnije raditi u vlastitoj zemlji. Naime, od ukupno 713 novinara u vlastitoj je zemlji ubijeno njih 86 posto dok je na zadacima u inozemstvu ubijeno njih 14 posto.

Ubojstva su najčešće počinjena ručnim vatrenim oružjem, poput pištolja ili puške (53 posto), dok su eksplozivi korišteni u 10,5 posto ubojstava. Premlaćivanjem ili davljenjem usmrćeno je pet posto novinara.

Od početka vođenja detaljne statistike za novinare je najsmrtonosnija zemlja bio Irak u kojem je život izgubilo 135 novinara, zatim Alžir (60 novinara) i Rusija (49 novinara). Među 20 najopasnijih zemalja u posljednjih 16 godina ušlo je i područje bivše Jugoslavije, no s obzirom na to da se statistika vodi tek od 1992. godine u taj broj nisu uključeni novinari, snimatelji i fotografi poginuli na području Hrvatske tijekom 1991. Prema statistici CPJ od 1992. u Bosni je poginulo ili je ubijeno 19 novinara, a na području tadašnje Jugoslavije njih osam.

Posljednjih nekoliko godina bilježi se kontinuirani porast broja ubijenih novinara. Tako je 2005. ubijeno njih 48, 2006. njih 56, 2007. njih 65, a ove godine 38, bez dvojice hrvatskih novinara ubijenih u četvrtak u Zagrebu.

Statistički najopasnije novinarske teme bile su rat, politika, korupcija i kriminal. Ubijeni novinari izvještavali su o ratu u 33,7 posto slučajeva, o politici u 26,1 posto, korupciji 20,1 posto i kriminalu 12,8 posto slučajeva.