Erjavec i dalje traži povlačenje punomoći za tužbe

U izjavi novinarima slovenski ministar Karl Erjavec je komentirajući njihov sastanak rekao da su Arhar i Rogić na sastanku potvrdili stajalište da pitanje nekladašnje Ljubljanske banke spada u sukcesijska pitanja i da nije riječ o klasičnom bilateralnom pitanju. 'To znači da je napravljen korak naprijed', rekao je slovenski ministar.

Pročitajte i ovo Šefica HNS-a Pusić: Do kraja ovog mandata Vlada ne treba uvoditi nikakve nove poreze Najavljen nastavak pregovora Hrvatska i Slovenija suglasne da se ne slažu glede Ljubljanske banke

Dodao je da će hrvatskoj ministrici Vesni Pusić idućeg tjedna odgovoriti na njeno pismo i prijedlog da obje države pokušaju ponovo zamoliti Banku za međunarodna poravnanja (BIS) za razgovore o tom pitanju. Erjavec je rekao da će njegov prijedlog biti da pismo BIS-u potpišu oboje, on i hrvatska ministrica, te da zamole BIS da se to pitanje počne rješavati.

No, dodao je Erjavec, Slovenija i dalje inzistira na stajalištu da su pregovori u okviru baselske banke mogući pod uvjetom da Hrvatska povuče punomoći za tužbe protiv Ljubljanske banke koje se vode na hrvatskim sudovima.

'Slovenija inzistira na povlačenju tužbi zato jer ne zna kad bi spor u Baselu bio riješen. Mi ne možemo čekati u nedogled, a da se s tužbama protiv Ljubljanske banke i dalje ide', rekao je Erjavec. Jer, čim bi došlo do neke sudske presude na hrvatskim sudovima, to bi utjecalo i na postupak pred baselskom bankom, pojasnio je on.

U svakom slučaju, slovenski ministar tvrdi da je zadovoljan da je i hrvatski predstavnik Rogić danas mogućnost povlačenja punomoći za tužbe protiv Ljubljanske banke spomenuo kao jednu od opcija, uz dodatak da ne bi bilo dobro kad bi to bila jedina opcija.

Ako bi se ovlaštenja dvjema hrvatskim bankama protiv Ljubljanske banke povukla, onda po Erjavčevim riječima nikakvog problema više ne bi ni bilo. Pred baselskom bankom tako bi se došlo do 'konačnog rješenja', a Slovenija bi otvorila put za ratifikaciju hrvatskog pristupnog sporazuma.

Arhar i Rogić popodne su nakon dvosatnih razgovora na Bledu dali izjavu u kojoj su izrazili međusobno povjerenje i volju da se nađe rješenje za Ljubljansku banku, te da nastave svoj dijalog, kako u pokušaju da se pregovori nastave preko BIS-a ili da se dođe do bilateralnog rješenja dviju država.

>> Erjavec: Prijedlog Vesne Pusić ide u pravom smjeru, ali...

Za razliku od Erjavca koji je popodne ponovo inzistirao na povlačenju tužbi protiv Ljubljanske banke, odnosno punomoći hrvatskog ministarstva financija za Zagrebačku i Privrednu banku Zagreb, slovenski financijaš Arhar rekao je popodne da se je s Rogićem složio u konstataciji kako spomenute tužbe protiv Ljubljanske banke na hrvatskim sudovima 'ne mogu biti prepreka nastavku (pregovaračkog) procesa' makar ih slovenska diplomacija povezuje s početkom ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora.

Uostalom, rekao je Arhar, prva je takva tužba pokrenuta još 1995. godine, a u međuvremenu su sljednice SFRJ potpisale i sukcesijski sporazum. Ukoliko bi se došlo do dogovora nasljednica o tom pitanju ili bilateralnog dogovora s Hrvatskom, to automatski znači da bi procesi protiv Ljubljanske banke automatski bili obustavljeni, primijetio je Arhar.

>> Sastanak na Bledu: 'Ljubljansku banku riješiti u Baselu'

Rogić je pak u svojoj izjavi nakon popodnevnog sastanka na Bledu među ostalim rekao da on i Arhar imaju spremnost, volju i međusobno povjerenje da se dođe do rješenja koja bi bila prihvatljiva, ali da je stvar u rukama političara.

'Želimo naći rješenje. Povlačenje tužbi ili ovlasti za tužbe, to jest opcija, ali ne i jedina, a bilo bi i vrlo slabo ako bi to bila jedina opcija', prokomentirao je Rogić koji neslužbeno ocjenjuje da bi s Arharom mogao ponovo razgovarati kroz otprilike dva tjedna.

Rogić je potvrdio spremnost njega i Arhara da se angažiraju u novom pokušaju da se za posredovanje baselskog BIS-a pokuša ishoditi pristanak svih država nasljednica bivše SFRJ, pri čemu bi on i Arhar bili spremni otići i u baselsku banku kako bi se sastanak pripremio. No, Rogić je upozorio da je za eventualni uspjeh traženja rješenja prekop baselske banke neophodno potreban pristanak svih nasljednica bivše Jugoslavije, ali i samog BIS-a, upozoravajući da se s time već pokušalo ali se nije uspjelo. Zato je realan i pokušaj da se do rješenja dođe bilateralno, pa će se kontakti njega i Arhara i u tom smjeru nastaviti.(Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook