Kad bi država stare avione zamijenila novima, značilo bi to i veća vojna ulaganja. Podjelu tereta od europskih partnera jasno traži i nova američka administracija: da na obranu godišnje troše 2 posto svog BDP-a. Sa sadašnjih 1,2 posto, Hrvatska je daleko od toga.
Pročitajte i ovo
Baš kao i saveznici u NATO savezu, i Hrvatska mora pokazati da je spremna potrošiti nešto novca na tehniku, koju je godinama zanemarivala. No, s obzirom da se vojsci dosad uzimalo, financijske obveze prema NATO-u stručnjaci smatraju nedostižnima.
Hrvatska ih mora ispuniti do 2024. godine, na to se obvezala. Kako do cilja, ministar obrane ne otkriva, ali zna da to znači i puno veće iznose, gotovo 3 milijarde kuna na vojsku. "To su ogromni novci, međutim, ulaganje u obranu je ulaganje u sigurnost. Na nama je sad da sagledamo sve, da izanaliziramo sve", kaže Damir Krstičević.
Veća ulaganja znače veći vojni budžet. Za profesora Vlatka Cvrtilu preporuke su zasada nerealne. "Nije samo nerealno za Hrvatsku, nerealno je i za druge članice, koje su bogatije od nas. Mislim da će većina država ostati ispod te brojke", ističe Cvrtila.
Uz SAD, Grčka, Velika Britanija, Estonija i Poljska odavno drže prosjek. Krstičević ga želi popraviti nastavkom već započetih milijunskih projekata, ali i na krilima zrakoplovstva. "To je nadstranačka priča, naš odnos prema budućim generacijama. Sjećamo se '90. Ne daj Bože da Hrvatska opet bude u toj poziciji", kaže ministar obrane.
Posljedica, oglušimo li se, kaže Cvrtila, nema. "Nitko Hrvatsku neće udariti po prstima zato što neće, ali to nama ne treba biti isprika. Ako ne osiguramo sredstva, onda možemo izgubiti obrambenu sposobnost", naglašava Cvrtila.
Nije ovo prvi put da Amerikanci upozoravaju saveznike. Ali jasno su im dali do znanja i dalje će biti oslonac, ali traže više novca.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
