U Hrvatskoj je krajem 2015. godine bilo 2,2 milijuna žena, koje su činile 51,7 posto populacije. Državni zavod za statistiku je, povodom Međunarodnog dana žena, objavio pregled najvažnijih pokazatelja kroz posljednjih četrdesetak godina iz područja stanovništva, obrazovanja i tržišta rada.
Pročitajte i ovo
DZS
U Hrvatskoj je lani srušeno više od 1000 stanova: Tri su glavna razloga
zarađujete li vi toliko?
Objavljena prosječna i medijalna plaća za ožujak, pogledajte koliko je porasla u godinu dana
"Borba za prava žena aktualna je već više od sto godina. Unatoč tome impozantnom broju desetljeća tijekom kojih su ostvareni bitni pomaci u korist ostvarivanja sve većih socijalnih, ekonomskih i političkih prava žena, još uvijek postoje područja u kojima žene nisu dosegnule status koji bi mogle i trebale imati. Iako je tema ravnopravnosti spolova društveno pitanje koje zaslužuje pozornost svih 365 dana u godini, ožujak je ipak mjesec kada si svi postavljamo pitanje – koji je status žena u društvu", kaže se u pregledu DZS-a.
Prosječna starost u porastu
Promatrajući unatrag četrdesetak godina, prosječna starost žena je u kontinuiranom porastu. Naime, 1971. prosječna starost žena iznosila je 35,5 godina da bi se do 2015. povećala za gotovo devet godina. Žene u dobi od 60 i više godina činile su 2015. nešto manje od trećine ukupnog broja žena (29,3%), dok je 1971. taj udio iznosio skoro dvostruko manje (16,9%).
Raste i očekivano trajanje života žena koje je '71. iznosilo 72,3 godine, da bi 2015. bilo 80,4 godine.
Prosječna starost žena u stalnom je porastu unatrag četrdesetak godina. Tako je 1971. godine prosječna starost žena iznosila 35,5 godina, dok je 2015. iznosila 44,3 godine. Dok su žene u dobio od 60 i više godina činile 16,9 posto ukupnog broja žena, u 2015. su činile gotovo trećinu (29,3 posto).
Rađa se više dječaka
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku rađa se nešto više dječaka, kako 1971. (48,1 posto djevojčica) tako i danas (48,3 posto). Međutim, broj živorođenih djevojčica gotovo je prepolovljen 2015. godine (18.124) u odnosu na 1971. (31.238), no u DZS-u kažu da to ne čudi s obzirom na činjenicu da se rađa sve manje djece.
U tom je razdoblju porasla i starost nevjesta i to za šest godina. Tako je prosječna starost žena pri sklapanju braka 1971. bila 22,2 godine, 2015. je ona iznosila 28,2 godine.
Sve kasnije rađaju
Nije novost ni da žene sve kasnije rađaju prvo dijete. Dok su 1971. godine žene prvo dijete rađale s prosječnih 22,6 godina, danas rađaju s 28,6 godina.
U osnovnim školama raste broj učiteljica koje su na početku prošle školske godine činile 81,8 posto učiteljskog kadra. Raste i u srednjim školama, no tamo ih je ipak manje, 67,1 posto.
Manja primanja
Primanja žena još su uvijek statistički niža od onih plaća muškaraca. U 2014. godini su prosječna neto primanja žena iznosila 5190 kuna, dok su ona muškaraca iznosila 5826 kuna.
I među vozačima je sve više žena koje su tako 2015. godine činile 40,5 posto.
Najčešće ime koje su roditelji davali djevojčicama od 1929. do 1969. bilo je Marija, od 1970. do 1999. Ivana, dok je Lucija bila najpopularnija od 2000. do 2011. godine.