Hrvatska prvi put u suficitu, javni dug pao na najnižu razinu od 2012.

Udio javnog duga u BDP-u pao je na 78 posto, najnižu razinu od 2012. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Pročitajte i ovo Procjena rasta gospodarstva Europska komisija objavila je da za Hrvatsku očekuje rast BDP-a za 2,8 posto I oporba želi korak dalje Suficit bez reformi neće značiti ništa: "Od treće ekonomije u tranziciji stigli smo na dno Europe po rastu BDP-a"

Izvješće o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države objavljeno je u petak, a pokazuje da je u 2017. suficit konsolidirane opće države iznosio 2,75 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a, dok je godinu ranije zabilježen deficit od 3,2 milijarde kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a.

Državni zavod za statistiku objavio je i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna. Udio javnog duga u BDP-u pao je na 78 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine.

S druge strane, dug od 283,3 milijarde kuna veći je za gotovo 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj 2016. godine. No kako je gospodarstvo lani poraslo brže, za 2,8 posto u odnosu na 2016. godinu, pao je i udio javnog duga u BDP-u u odnosu na kraj 2016., kada je iznosio 80,6 posto BDP-a.

Najveći razlog porastu stanja duga opće države od 1,575 milijardi kuna u nominalnom iznosu jest veće novo zaduženje države od otplata u 2017., ponajprije po dužničkim vrijednosnim papirima središnje države, a manjim dijelom zbog proširenja obuhvata sektora opće države. Smanjenju duga znatno je pridonijelo i smanjenje duga središnje države po kreditima. Kod lokalne države znatan pad dogodio se na kreditima te dužničkim vrijednosnim papirima, koji su potpuno otplaćeni te lokalna država više nema duga po tom instrumentu.

Jedan podatak raduje ministra

Ministar financija Zdravko Marić jednom se podatku posebno raduje.

"Jedan podatak koji me također poprilično raduje, a to je da smo u protekle dvije godine uspjeli smanjiti troškove servisiranja našeg duga, za dvije milijarde kuna. Znači troškovi kamata samo lani su smanjeni za milijardu, zadnje dvije godine dvije milijarde što je nešto preko 15 posto naših ukupnih troškova. I to je jedan od također dobrih pokazatelja koji nema samo izravne reperkusije na javne financije, nego i na gospodarstvo", rekao je Marić.

Oporba pozdravlja suficit: "Ovo je svakako znak i Vladi"

Iz oporbenog SDP-a pozdravljaju ostvareni suficit u proračunu. Bivši ministar financija, Boris Lalovac, nada se kako javne financije više neće biti glavna tema, no upozorava da nam se i dalje najveći dio proračuna puni od PDV-a.

Poziva Vladu da nakon ovih dobrih pokazatelja smanji stopu PDV-a na ugostiteljstvo i turizam, kao i opću poreznu stopu.

"Ukoliko ne budemo ostvarivali gospodarski rast, ili ne daj bože nam se dogodi neki gospodarski pad, da porezni prihodi duplo brže padaju nego što je gospodarstvo. i zato treba biti oprezan , ali ove podatke pozdravljam i podržavam. Ovo je svakako znak i Vladi, a čini mi se da će oni u tom smjeru i ići, da će smanjiti opću stopu PDV-a s 25 na 23 posto", rekao je Lalovac.