Učenici u Hrvatskoj ne žele upisivati strukovne škole, a na tržištu rada traži se sve više mljekara, mesara i drugih strukovnjaka. Učenike ne motiviraju ni povećane stipendije države.
Antonio Đorđić, vlasnik mesnice i mesar tvrdi da se od toga dobro živi, no da se kao i većina zanatlija bori s nedostatkom radne snage. „Bio sam profesionalni nogometaš, ali od toga nije ništa bilo i evo, stari me naučio mesariti i tako je i ostalo“, dodaje Antonio te kaže kako je u potrazi za radnikom već pola godine.
Dodaje da je tražio i u oglasniku, ali da je ponuda malo te da su one katastrofalne.
"Bilo mi je na početku zanimljivo jer je i moj stric bio mesar, zato me to i privuklo", kaže Klaudio.
No, kod mesara je situacija još i dobra u u odnosu na druga strukovna zanimanja.
Za mljekara se odlučilo dvoje djece, kao i za krovopokrivača i fasadera. Po troje učenika išlo bi za limara i krojača, a tek devet za zidara. Mljekari se s pravom boje da neće kome imati ostaviti farme.
Darko Pavičević iz mljekarske zadruge Zaprešića kaže kako bi hrvatsko mljekarstvo moglo propasti. ˝Ne samo da treba zaprljat ruke, nego posao mljekara nije na asfaltu već u ruralnim sredinama˝, objašnjava.
Buduće strukovnjake država od ove godine nastoji privući i podebljanim stipendijama. S 900 kuna one se penju na 1800 kuna mjesečno, a formula je to koja je upalila u srednjoj školi u Prelogu gdje ipak bilježe povećan broj strukovnjaka.
"Ove godine bilo je prijavljeno šest mesara, a upisali smo pet mesara. To u 10 godina nismo upisali, sjajan rezultat", kaže Tomislav Gregur, ravnatelj Srednje škole Prelog.
Ipak, gledano na razini cijele zemlje, stipendije za upis deficitarnih zanimanja očito nisu dovoljno dobar mamac, pa tako većina djece i ove godine ide u ekonomiste kojih na tržištu rada ima previše.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.