Kao da Nijemcima pogled na račune do sada nije teško padao. Od 1. listopada ima da se "smrznu" – plaćat će i dodatni porez za plin. Njemačka, naime, uvodi godišnju plinsku naknadu od 2,4 eurocenta po kilovat-satu.
Iva Rebić Gnassia iz Berlina ne zna koliko će to biti: "Nije nam komunicirano, ali očekujem da će biti duplo nego što plaćamo sada, ako ne i više. Naš dobavljač plina s kojim smo potpisali ugovor lani je, u međuvremenu, bankrotirao, tako da smo u 12. mjesecu morali potpisati novi ugovor, a i tada nam je porasla cijena sa 75 na 100 eura mjesečno, a sad bi mogla i na 200".
Previše, pita li se Ivu i njezina supruga. Procjena je da će prosječno četveročlano kućanstvo za plinsku naknadu, ovisno o potrošnji, izdvojiti između 200 i 500 eura godišnje. Oni koji su u obiteljskim kućama moguće i dvostruko više.
Robert Habeck, njemački ministar gospodarstva, ističe kako je taj namet najpravedniji mogući način raspodjele dodatnih troškova među stanovništvom: "Alternativa nije da nema nikakvog poreza. Alternativa bi bila kolaps njemačkog energetskog tržišta, a s njim i velikih dijelova europskog energetskog tržišta".
S jedne strane opteretit će potrošače, a s druge žele rasteretiti uvoznike plina. Ruskog nema na zalihama pa ga dobavljači uvoze po skupljoj cijeni. I trpe ogromne gubitke. Plinski namet trebao bi biti vidljiv na računima u studenom ili prosincu.
"Rastu cijene namirnica, javnog prijevoza, apsolutno svega kako u RH tako i u Njemačkoj, ali i u ostatku EU svugdje je isto", upozorava Rebić Gnassia.
Više je brine da će biti u krizi kao 2016. Ipak, nada se da neće.
Ogromna većina stanova u Njemačkoj grije se na plin, istaknula je reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Pezo Moskaljov. Naknadni troškovi koje će plaćati bit će na snazi do travnja 2024. Nijemci najavljuju i paket pomoći ugroženima. U svemu ne čudi da su drvo za ogrjev najviše pretraživali na internetu.
''Udar na standard građana ovisit će o tome koje će mjere poduzeti Vlada''
U Hrvatskoj se skladišta plina dobro pune. O tome hoće li to biti dovoljno da se ugrijemo ove zime, reporter Dnevnika Nove TV Hrvoje Krešić razgovarao je s ravnateljem Energetskog instituta Hrvoje Požar, Draženom Jakšićem.
Čekaju nas vrlo izazovna jesen i zima u energetskom smislu, ne samo nas u Hrvatskoj nego u cijeloj Europi, najavio je. Trenutno se u Hrvatskoj ne očekuju značajni poremećaji u opskrbi, odnosno da će biti potrebne redukcije plina i električne energije, premda se Europa i na to sprema. Cijene su na tržištu i pet puta veće nego prethodnih godina i u tom smislu će cijene energenata značajno narasti.
Dio tih cijena prelijeva se na građane i poduzetnike. Dio će podnijeti i energetske kompanije.
"Udar na standard građana ovisit će o tome koje će mjere Vlada poduzeti da bi spriječila značajniji porast cijena za krajnje potrošače. Naravno da tu cijenu uvijek mora netko platiti. Osnovni problem je to što u Hrvatskoj trenutno proizvodimo oko 50 posto naših energetskih potreba, dok ostalih 50 posto moramo uvesti iz inozemstva i na uvoznu komponentu cijena Hrvatska ne može utjecati", pojasnio je Jakšić.
Dio toga prelit će se na građane, velik dio na poduzetništvo i naravno s time i na cijene i drugih proizvoda i usluga pogotovo onih koje u svojoj strukturi cijene imaju značajan udio troškova energije.
U Europi su suše, Hrvatska dobar dio svoje proizvodnje proizvodi zahvaljujući izvorima vode, odnosno rijekama, hidroelektranama.
Na pitanje koliko će to utjecati na cijenu energije u Hrvatskoj i koliko je pala proizvodnja, Jakšić je kazao kako su hidroelektrane hrvatski najznačajniji izvor niskougljične energije i njihova proizvodnja ovisi o hidrologiji, odnosno o količini padalina i ona iz godine u godinu varira.
"Ova godina je izuzetno sušna. Prošle godine smo proizveli gotovo sedam teravat-sata električne energije iz hidroelektrana. Mi smo od početka ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine u manjku od oko 1,7 teravat-sati električne energije proizvedenih iz hidroelektrana", naveo je ravnatelj Energetskog instututa Hrvoje Požar.
Istaknuo je i da je značajan pad proizvodnje iz hidroelektrana, koji se može nadomjestiti ili proizvodnjom iz drugih izvora, prvenstveno fosilnih goriva, jer vjetroelektrane proizvode oko dva teravat-sata, iz NE Krško dobijemo oko tri, ali ostatak moramo proizvesti ili u termoelektranama ili iz uvoza što će koštati.
Na pitanje koje bi savjete uputio građanima o smanjenju potrošnje te uštedi, Jakšić je podsjetio da je Vlada usvojila smjernice za uštedu energije, kao što je Europska komisija donijela uredbu koja se odnosi na cijelu EU, a svaka zemlja članica može sama odabrati set mjera kojima će pokušati uštedjeti oko 15 posto plina ove zime.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Te smjernice, kako je rekao, vrlo su jednostavne, tako da ih građani mogu primijeniti.
"Uštede energije mogu se postići na dva načina: ulaganjem u efikasnije uređaje, toplinsku izolaciju zgrada i kuća, postavljanje fotonaponskih panela na krovove što zahtijeva kapital i određeno vrijeme da se takve investicije provedu", rekao je gost Dnevnika Nove TV te naglasio i da možemo promijeniti neke obrasce ponašanje i neke navike kao što je smanjiti temperaturu grijanja u zimskim mjesecima, povećati temperaturu hlađenja u ljetnim mjesecima.
Mnogi su građani požurili kupiti električne grijalice, kako bi dijelom nadomjestili manjak plina. To bi moglo biti problematično ako bi došlo do crnog scenarija – redukcija u opskrbi plinom.
"Naš elektroenergetski sustav nije dimenzioniran tako da bi se u nekim gradovima i regijama mogla povećati potrošnja električne energije putem električnih grijalica. Ako bi u nekom kvartu u Zagrebu koji se grije na plin, došlo do obustave plina, građani prešli na grijanje električnim grijalicama, došlo bi do ispadanja elektroenergetskog sustava", zaključio je Jakšić.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
