Do koje se razine treba štedjeti?!

Sabor danas raspravlja o prijedlogu rebalansa državnog proračuna, a uskoro će na dnevni red doći i proračun za sljedeću godinu. Osnovno obilježje državnog budžeta za sljedeću godinu je sveopća štednja, uglavnom na raznim pravima koja su kolektivnim ugovorima u nekim boljim vremenima s bivšim Vladama uspjeli ispregovarati sindikati zaposlenih u javnom sektoru.

Pročitajte i ovo Irena Hrstić Nova ministrica zdravstva oglasila se prvi put otkako ju je Plenković odabrao: Progovorila za Dnevnik Nove TV "A tko se to nama probudio?" Primorac opet proziva Milanovića: "Ne treba nam prevrtljivac"

U javnosti se često nabrajaju različiti dodaci na plaću na koje imaju pravo radnici koje plaćaju porezni obveznici. Premda je na samom početku mandata nove vlasti Sabor ukinuo povlaštene zastupničke mirovine, visoki državni dužnosnici i saborski zastupnici i dalje imaju sasvim respektabilnu količinu svojih dodataka koje nisu ispregovarali u kolektivnom ugovoru, nego su si ih sami izglasali - jer mogu.

>> Jovanović: Predškolski odgoj će sufinancirati država s 20 kuna po djetetu

Dapače, prilikom predstavljanja proračuna za sljedeću godinu, na pitanje o eventualnom potezu solidarnosti kojim bi se ministrima u Vladi smanjile plaće, ministar financija Slavko Linić je takav mogući potez ocijenio demgogijom, a premijer Milanović, koji mjesečno pored prosječne neto plaće od oko 5.500 kuna zaradi više od 20.000 kuna bruto, novinarima je poručio da izračunaju kolika je njegova plaća u odnosu na druge europske državnike te da nakon toga usporede kupovnu moć u Hrvatskoj i u tim drugim zemljama.

Pritom je, doduše, zaboravio spomenuti da su si neki od tih državnika, u čijim je državama standard kudikamo veći od hrvatskoga, ipak smanjili iznose mjesečnih primanja. Primjerice, jedan od prvih poteza francuskog predsjednika Francoisa Hollandea bio je 30-postotni rez vlastite plaće, s oko 19.000 na oko 13.000 eura mjesečno.

Saborski zastupnici, primjerice, ako tijekom mandata ne sklope ugovor o radu s Hrvatskim saborom, nego ostanu raditi na prijašnjem radnom mjestu, imaju pravo dobiti razliku plaće, ako je ona manja od iznosa koji bi im pripadao kao zastupniku. Prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika imaju i pravo na naknadu plaće određeno vrijeme nakon prestanka mandata.

Za naknadu 'povećanih materijalnih troškova' imaju pravo na tzv. zastupnički paušal koji im se isplaćuje svakog mjeseca i nije oporeziv. Sabor im plaća i putne troškove, neovisno gdje po Hrvatskoj i kojim prijevoznim sredstvom putovali.

U Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika, koji se osim na zastupnike odnosi i na kompletnu Vladu, predsjednike Republike, Ustavnog i Vrhovnog suda, sve pravobranitelje i brojne druge dužnosnike, navode se naknada za odvojeni život, naknada troškova prehrane i pravo na životno osiguranje.

Premijer te predsjednici Sabora i Republike za vrijeme obnašanja dužnosti imaju i pravo na smještaj u rezidencijalnim objektima u vlasništvu RH. Dok su sva ova prava zakonima zagarantirana, nema zakonskog propisa kojim bi se uredilo radno vrijeme pojedinog dužnosnika. U Saboru su nedavno uveli evidenciju dolazaka na sjednice putem kartica, no nikakvih sankcija za nedolazak na radno mjesto i dalje nema.

Istini za volju, i u sindikalnom se vrhu mogu naći razne privilegije. Tako šefovi većine najvećih središnjica mjesečno primaju znatno veće cifre od ljudi o čijim plaćama i pravima pregovaraju, neki od njih uživaju i u sindikalnim stanovima ili pak koriste usluge službenog vozača. O svemu tome prosječni učitelj ili medicinska sestra mogu samo sanjati.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook