Za pritvorene Hrvate u Zambiji pitanje je dana kad će na slobodu. Uz jamčevinu od 1000 dolara po osobi, za svakog od njih osmero trebaju jamčiti po dvije osobe iz Ndole, grada u kojem im se i sudi. Usto, moraju predati putovnice i redovito se javljati policiji.
Zbog cijelog slučaja pučka pravobraniteljica otvorila je predmet i Dnevniku Nove TV potvrđuje - traži odgovore od državnih institucija!
"Što se događa sada nadalje i na koji će se način eventualno nadalje njima pomagati, uključivši i vezano za dostavu informacija o postupcima u Hrvatskoj", rekla je Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica. Propitivat će se i otkrivanje osobnih podataka i govor mržnje u javnom prostoru.
"Prilično je jasno da ovo nije bilo dobro regulirano, a drugi moment je kakve su informacije ljudi imali. Dakle, kakve su informacije bile dostupne onima koji su išli u takve postupke, uključujući one na stranicama ministarstva, dakle jesu li imali sve potrebne informacije", rekla je Šimonović Einwalter.
A sad osmero Hrvata u Zambiji mora osporiti optužbe za pokušaj trgovanja djecom.
"Oni bi možda mogli sebi pomoći u tom položaju u kojem su se našli tako da doista mogu dokazati da je razlog zbog kojeg su djeca nađena kod njih i zbog kojeg su oni htjeli otići iz zemlje zajedno s djecom bilo posvojenje. A da bi to mogli dokazati, trebaju im zakoniti dokumenti iz države iz koje su djeca posvojena", rekla je izv. prof. dr. sc. Ivana Kunda s Pravnog fakulteta u Rijeci.
Kaže i da država mora imati kapacitete za procese posvajanja, ali da ne mora pokrivati sva pitanja.
"Na primjer, možemo to usporediti sa situacijom u kojoj naši državljani odlaze u Las Vegas i tamo sklapaju brak. Bi li netko rekao da država mora provjeriti za njih je li to valjani brak? Ne bi, iako su ovo djeca i situacija je puno osjetljivija", kaže Kunda.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Upitno je i što će biti i u drugom slučaju - s osmero djece u Demokratskoj Republici Kongo. Hrvatski posvojitelji, koji još nisu otišli po njih, pomoć su zatražili od socijalnih službi.
"Mi smo putem Zavoda za socijalni rad kontaktirali takve obitelji i uputili ih na MVEP kako bi predali izjavu o autentifikaciji svih isprava koje su dobili i samim time nakon toga onda postupali vezano za proceduru koja je ispred njih", rekla je Margareta Mađerić, državna tajnica.
Nema jasnog odgovora što je sa zabranom posvajanja iz te afričke države. Neslužbeno doznajemo da sa zakonitim sudskim odlukama djeca mogu napustiti državu putem zračne luke Kinshasa, a nikako cestovnim graničnim prijelazom sa Zambijom. Iz Konga je dosad posvojeno 131 dijete.
"Oni su punopravni građani RH i nema potrebe preispitivati njihove dokumentacije", kaže Mađerić. Prihvate li se preporuke dječje pravobranitelje, pravila će se mijenjati.
"Situacija je zapravo bila kaotična na određeni način, u nedovoljnoj mjeri regulirana i s brojnim pravnim prazninama. Uočili smo brojne nedostatke, a radi se o zaštiti djece", rekla je Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu.
Do četvero djece u Zambiji koja su oduzeta uhićenim posvojiteljima hrvatske institucije ne mogu. Sudski postupak traje, iduće ročište je 23. siječnja. Hrvatski državljani pod sumnjom su za kazneno djelo pokušaja trgovine djecom.
Stručnjak za kazneno pravo o slučaju Zambija
Na uhićenim Hrvatima i odvjetničkom timu je da dokažu da im je cilj bio posvojenje djece i da imaju i valjane hrvatske dokumente za tu djecu te da su ih planirali odvesti u Hrvatsku. O toj temi za Dnevnik Nove TV govorio je stručnjak za kazneno pravo Aleksandar Maršavelski.
"Ključno je da naši parovi koji su u Zambiji dokažu da nisu imali namjeru trgovanja ljudima, to će dokazati na način da kažu da su ispoštovali sve procedure i u Hrvatskoj i u DR Kongu, koji, istina, ima zamršeni pravni sustav, pogotovo što tiče posvojenja, koje je načelno zabranjeno, ali u iznimnim situacijama dozvoljeno. Oni su se pouzdali u odvjetnika koji ih je vodio kroz proceduru. Ako to dokažu, oni bi trebali biti oslobođeni. Iako treba imati u vidu da Zambija nije pravna država i tu se još svašta može dogoditi", rekao je Maršavelski reporterki Dnevnika Nove TV Martini Bolšec Oblak.
Naglasio je da je u ovom slučaju hrvatska diplomacija odigrala važnu ulogu, imamo monitoring našeg konzulata u Južnoafričkoj Republici, on je tražio i pošteno suđenje za njih.
Rekao je da je sličan slučaj bio i s ubojstvom našeg rukometaša u Makedoniji te da je taj postupak brzo završio, za nekakvih sedam mjeseci, a da se takva dinamika očekuje i u ovom slučaju.
"Polovica stanovništva te zemlje su djeca, osobe mlađe od 18 godina, tamo je prosječna starost svega 19 i pol godina i to je rezultat građanskih ratova, jako puno djece traži izlaz. Mnoge su zemlje zabranile posvajanje, primjerice SAD, baš zbog svih tih rizika. Ali činjenica je da je tamo jako puno djece u riziku od siromaštva, seksualne i radne eksploatacije, uključivanja u oružane sukobe kao djeca vojnici", rekao je Maršavelski.
U Zambiji je za pokušaj trgovine djecom predviđena kazna od 10 do 20 godina. U Hrvatskoj je u kaznenom zakonu propisana kazna od jedne do 10 godina, a u slučaju djece kazna je od tri do 15 godina. Za pokušaj može biti čak manje od tri godine. Riječ je o različitim državama, Zambija ima strožu kaznu jer ima problem s kriminalom, s kojim se ne može nositi kao Hrvatska", objasnio je sugovornik.
No, naglasio je da Hrvatska nema zakon o suzbijanju trgovanja ljudima i o tome bi morali razmisliti. Nacionalni plan o suzbijanju trgovanja ljudima nije donesen, postoje neke stvari koje treba poboljšati.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
-
Duboko ispod površineZnanstvenici došli do uznemirujućeg otkrića dok su kopali najdublju rupu na svijetu: Što je "zvuk iz pakla" koji se čuo?
-
izdana upozorenjaVIDEO Snježna oluja zaprijetila dijelu Europe: Zastrašujuća snimka vodene bujice koja prolazi kroz grad
-
Nesreća na raduTragedija u Splitu: Muškarac hitno prevezen u bolnicu, podlegao ozljedama
