Dani prikupljanja uspomena iz Prvog svjetskog rata u Zagrebu

Brojne fotografije, pisma i druge vrijedne uspomene iz Prvog svjetskog rata donijeli su Zagrepčani na Dane prikupljanja uspomena u organizaciji Europeane 1914-1918, jedinstvenog europskog projekta kojim se obilježava stogodišnjica Prvog svjetskog rata.

Pročitajte i ovo bizaran slučaj Povjerljivi sudski spisi završili na ulici: Trebali su biti uništeni, ali je zapelo u realizaciji Raspuštanje Sabora U sjedištu SDP-a sastali se Benčić i Grbin, prosvjedi oporbe se šire? Reporterka Dnevnika Nove TV: "Inicijativa je osuđena na propast"

Hrvatski državni arhiv u Zagrebu otvorio je svoja vrata zainteresiranim građanima koji imaju uspomene za Europeanu ili možda žele saznati više detalja o obiteljskim predmetima koje su čuvali proteklih stotinu godina. Dani prikupljanja uspomena, koje organiziraju Državni arhiv i Ministarstvo kulture, održavaju se i u subotu, 4. Listopada, od 10 do 16 sati u zgradi arhiva na Marulićevom trgu 21, a svi predmeti i uspomene koje stručnjaci profesionalno digitaliziraju bit će zatim objavljeni na web stranici projekta Europeana1914-1918.

Radi se o online arhivu, najvažnijem izvoru originalnih materijala koji svjedoče o Prvom svjetskom ratu i već sadrži brojne osobne i institucionalne dokumente iz svih krajeva Europe i svijeta.
Iznimno vrijednu obiteljsku ostavštinu koja se do sada prenosila i prepričavala samo unutar obitelji, donijela je i Ivana Antunović Jović. Brat njezinog djeda, Josip Antunović bio je jedan od heroja Prvog svjetskog rata, a Ivana je za digitalizaciju donijela aktovku u kojoj je čitavo stoljeće bilo šest Josipovih odlikovanja, letačka knjižica i brojne fotografije, pisma majci i pisana sjećanja njegovih prijatelja.

„Moj otac, sestre, brat i ja, kao i sva naša djeca iznimno smo ponosni na priču koju smo možda i pomalo sebično čuvali svih ovih godina i jako mi je drago što će ih Europeana sada digitalizirati i bit će dostupne svima za proučavanje. Moj predak samo je jedan od primjera ljudi koji su srcem i životom slijedili svoje ideale u Velikom ratu kada su stradali mnogi, bez obzira o kojoj se strani i političkim stavovima radilo. Moderna tehnologija u ovom projektu izvrsno služi povijesti, ali i budućnosti.“

Ministarstvo kulture i Europeana organiziraju Dane prikupljanja uspomena iz Prvog svjetskog rata

Kako je Ivana ispričala stručnjacima u arhivu, Josip Antunović, rođeni Makaranin nakon završene Gimnazije "Realke" u Splitu, kao izvrsni gimnastičar Sokolaš otišao je u Prag i studirao na Visokoj tehničkoj školi. Za vrijeme studija u Pragu s prijateljima Splićanima sudjeluje u osnivanju nogometnog kluba Hajduk. Početkom 1914. mobiliziran je u Austro-Ugarsku vojsku iz koje je nakon nekoliko mjeseci pobjegao i prešao silama Antante. Nakon školovanja u Chartresu (Francuska) postao je pilot i zatim se borio na Solunskom frontu i ostalim ratištima.

Njegov avion, čija su krila bila premazana crnom bojom, bio je strah i trepet neprijateljskim vojskama, o čemu su pisale vojne publikacije posvećene 1. svjetskom ratu. Josip je bio jedan od prvih stranaca koji je dobio najveće francusko vojno odličje za hrabrost "Ratni križ s palmama", a u Solunu mu ga je osobno uručio general Lois Franchet d'Espèrey. U tom trenutku u Solunu se zatekao i skladatelj Ivo Tijardović koji je bio iznimno ponosan na svoga prijatelja, prenijela je Ivana obiteljska sjećanja.

Nakon devet ranjavanja i odbijanja naredbe nadređenih da ode u Švicarsku na liječenje i nastavak školovanja, Josip je poginuo je na koncu nakon rata, u kolovozu 1919. u Novom Sadu. Pjevajući u kavani, u ženskom društvu, dalmatinske i talijanske pjesme, ubio ga je crnogorski istražitelj, s nepunih 28 godina i nažalost, ostao je u Novom Sadu gdje je mađarska vojska uništila vojno groblje. Ipak, za nas u obitelj Antunović, najveći spomenik podigao mu je Ivo Tijardović koji je svog prijatelja utjelovio u liku Mirka u opereti Mala Floramye, zaključila je Ivana Antunović Jović.

Svaka osobna priča, koja možda nikada nije bila ispričana izvan obitelji, podjednako je značajna za proučavanje događaja s ratnih bojišnica i iz svakodnevice. Zbog povijesnih i društvenih okolnosti u desetljećima nakon Prvog svjetskog rata, uspomene i priče brojnih vojnika iz Hrvatske ostale su neispričane ili zaboravljene, a Europeanin projekt upravo to može promijeniti.
Stoga će Europeana i partneri projekta organizirati Dane prikupljanja uspomena u još četiri grada u Hrvatskoj. Sljedeći tjedan Osijek i Koprivnica bit će domaćini događanja za prikupljanje i digitalizaciju vrijednih obiteljskih priča, a Rijeka i Dubrovnik pridružit će se u prosincu.

400 tisuća rijetkih predmeta

Vlatka Lemić, ravnateljica Hrvatskog državnog arhiv, ističe kako Hrvatski državni arhiv već posjeduje brojne zapise i uspomene pojedinaca iz Prvog svjetskog rata u dijelu zbirki i osobnih fondova.
'Već smo organizirali nekoliko tematskih izložbi, skupova i drugih aktivnosti povezanih s obilježavanjem stogodišnjice od izbijanja Prvog svjetskog rata jer nam je svima zajednički cilj da prošlost spasimo od zaborava, kazala je Lemić.

Europeana predstavlja sve države i pojedince, bez obzira na kojoj sukobljenoj strani su bili, radi cjelovitog sagledavanja i zajedničkog razumijevanja tog važnog povijesnog razdoblja, a brojne uspomene dostupne su svima i sačuvane za buduće generacije.
Europeana je organizirala više od 150 događaja za prikupljanja uspomena u 15 država diljem Europe od 2011., a ove godine, uključujući Hrvatsku, organizirat će ih još pet.

Europeana 1914-1918 uključuje 400 tisuća rijetkih dokumenata digitaliziranih u 10 nacionalnih knjižnica, 660 sati jedinstvenog filmskog materijala, koje su digitalizirali audiovizualni arhivi i više od 100 tisuća osobnih dokumenata i memorabilija od više od 10 tisuća sudionika rata, a donijeli su ih članovi njihovih obitelji na brojna posebna događanja diljem Europe.
 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook