Na taj datum, prije 29 godina, na zajedničkoj sjednici svih triju saborskih vijeća donesena je Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, čemu je prethodio neuspjeh pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize.
Pročitajte i ovo
pripreme za blagdane
U tišini se molilo za pokojne, čistila su se groblja: "Ljudi se rode, žive, moraju umrijeti, no ja to nikako ne mogu shvatiti"
Novi-stari blagdani
Ekskluzivno istraživanje Dnevnika Nove TV otkriva koji je praznik Hrvatima najvažniji, ali i koji bi najradije ukinuli
Time je utvrđeno da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim niti jedno tijelo bivše države te niti jedan akt federacije koja više ne postoji. Sabor je tu odluku donio na temelju volje hrvatskih građana iskazane na referendumu mjesec dana ranije. Na lipanjsku odluku Sabor je stavio tromjesečni moratorij, a poslije njegova isteka na zasjedanju 8. listopada 1991. proglasio je punu neovisnost Republike Hrvatske.
Nakon devetnaest godina u kojima se Dan neovisnosti obilježavao kao Dan državnosti i bio neradni državni praznik, ove će godine prvi put biti radni spomendan.
Vladajuća koalicija na čelu s SDP-om 2001. godine odlučila je da se kao državni praznici i neradni dani slave Dan državnosti 25. lipnja i Dan neovisnosti 8. listopada, dok je 30. svibnja, dotadašnji Dan državnosti, postao Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan.
No to je od ove godine promijenjeno. Hrvatski sabor u studenom prošle godine utvrdio je novi kalendar blagdana, što je nakon devetnaest godina dovelo do novog preslagivanja neradnih dana.
U novom kalendaru Dan državnosti, koji će biti državni praznik i neradni dan, vraćen je na 30. svibnja, dok je 25. lipnja postao Dan neovisnosti, a 8. listopada Dan Hrvatskog sabora, koja se oba obilježavaju kao spomendani.