U Hrvatskoj je jedna žena zlostavljana svakih 15 minuta, a njih čak 80 posto nikada ne prijavi zlostavljača. U posljednje dvije godine zabilježen je porast obiteljskog nasilja.
Pročitajte i ovo
Jeste li ga vidjeli?
FOTO Policija ga traži: Pijani muškarac nasrnuo na prodavačice i galamio na njih
Nasilje na cesti
Auto mu se pokvario usred grada, a onda je počeo pakao: Policija uhitila napadača
Najčešći razlog izostanka prijave zlostavljača je ženina ekonomska ovisnost o njemu, a ne treba zanemariti ni psihološki pritisak, jer žrtvi je najteže prijaviti nasilnika.
>> Svakih 15 minuta u Hrvatskoj zlostavljana je jedna žena!
Danas se, inače, obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a tim se povodom Međunarodna organizacija rada (ILO) posebno osvrnula na majke i trudnice. Stručnjaci ističu kako su brojne zemlje ratificirale konvencije o zaštiti materinstva, no trudnice su diskriminirane i u siromašnim i bogatim državama, što se dodatno pogoršalo s globalnom ekonomskom krizom.
Pod sloganom 'Zaštita materinstva nije tek osobno pitanje', ILO je objavio smjernice za zaštitu trudnica namijenjene vladama, poslodavcima, radnicama i nevladnim udrugama. 'Oko 70 zemalja ratificiralo je barem jednu od tri ILO-ove konvencije o zaštiti materinstva. No u stvarnosti brojne trudnice i mlade majke nisu zaštićene na radnome mjestu", navodi Laura Addati iz te organizacije zadužena za pitanje materinstva.
Žene su često prisiljene raditi puno osmosatno radno vrijeme na tekućoj traci i nisu pošteđene noćnih smjena jer brojne tvrtke ne primjenjuju nikakvu posebnu zaštitu za trudnice. Posljedice premorenosti mogu biti pogubne i voditi k preuranjenu porodu i gubitku djeteta. Diskriminacije trudnica ima posvuda: u bogatim, siromašnim i državama srednjih primanja, a svjetska gospodarska kriza pogoršala je stanje i pritužbi je sve više.
Zaštita materinstva 'nije samo osobno pitanje' jer pomaže ostvarenju svjetskih ciljeva u 'borbi protiv siromaštva i društvene iskjučenosti, radi ostvarenja rodne ravnopravnosti i očuvanja zdravlja majke i djeteta', ističe Addati.
Na svojim mrežnim stranicama ILO nabraja dokaze diskriminacije. U Italiji je najmanje 800.000 zaposlenica izgubilo posao kada su zatrudnile, uglavnom zato jer su pri zapošljavanju morale potpisati izjavu bez datuma da će dati otkaz u slučaju trudnoće. U Keniji neke žene moraju potpisati izjavu da neće zatrudniti. U Hondurasu žene moraju proći ginekološki pregled pri zapošljavanju te i kasnije žele li zadržati posao. Kanadska udruga za ljudska prava upozorava na diskriminaciju trudnica i u toj visoko razvijenoj zemlji.
U Sjedinjenim Državama diskriminacija vezana uz trudnoću i materinstvo porasla je za 35 posto zadnjih deset godina i od 2011. sudskim odlukama isplaćeno je 150 milijuna dolara odštete za diskriminaciju te vrste.
Britanska studija navodi da je 22.000 zaposlenih žena trpjelo diskriminaciju jer su bile trudne ili su iskoristile rodiljni dopust. Prva ILO-ova konvencija o zaštiti trudnica jamči 14 tjedana plaćenog rodiljnog dopusta.
Dvije trećine žena u arapskom svijetu ne radi zbog rodne diskriminacije i nepostojanja organizirane skrbi za djecu zaposlenih majki. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook