Cvjetanje mora kao elementarna nepogoda

Naime, na zapadnoj obali Istre počelo je cvjetati more puno ranije nego prijašnjih godina, kada se to događalo ljeti, pa su se ribari Umaga, gdje je, prema riječima Trevižana, cvjetanje najintenzivnije, požalili na slab ulov. 

Pročitajte i ovo NEKA MRIŽA ŠTO JE BILA, PROPELER MI JE UHVATILA Opet problemi u Jadroliniji: Katamaran kasnio satima zbog konopa, pozvani ronioci Neobičan primjerak FOTO Pola metra dugačko biće iz dubina zapanjilo ribare

Predsjednik istarskog ribarskog ceha kaže da se trenutno mrežama stajaćicama lovi 30 posto manje ribe, dok nam neki ribari govore da je ulov i 70 posto manji. 

Ako se cvjetanje nastavi sadašnjim intenzitetom, veli on, uskoro nitko neće moći ribariti. Najavljuje i sastanak umaških ribara za idući tjedan, kada će se raspravljati o inicijativi za proglašenje elementarne nepogode, o čemu je, kaže, obaviješten i župan Jakovčić. 

Ako Ceh doista uputi prijedlog proglašenja elementarne nepogode, bila bi to prva inicijativa takve vrste. Naime, takvi su zahtjevi dosad bili rezervirani za poljoprivrednike, kojima vremenske nepogode znaju u potpunosti uništiti usjeve, no očito je došlo vrijeme da i ribari zatraže pomoć za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda. 

Danilo Degobbis iz Centra za istraživanje mora instituta »Ruđer Bošković« u Rovinju kaže da bi zahtjev ribara za proglašenje elementarne nepogode bio opravdan, a hoće li i rovinjski institut stati na njihovu stranu, ovisi o odluci predstojnika Nenada Smodlake. 

Degobbis nam objašnjava da slojevi želatinoznog materijala koji nastaje uslijed cvjetanja mikroskopske alge fitoplanktona doslovno začepe ribarske mreže, u koje se zatim lovi vrlo malo ili ništa ribe. U Italiji su stoga već uveli obeštećivanje ribara za vrijeme cvjetanja mora. 

Degobbis kaže i da je cvjetanje doista počelo prerano, a razlog tome je najvjerojatnije topla zima. Znanstvenici s rovinjskog instituta su, prema njegovim riječima, već prije mjesec dana u blizini pulske luke primijetili cvjetanje mora. 

Na pitanje koliko bi ono moglo potrajati ne daje precizan odgovor. Veli da to ovisi o cirkulaciji vode, odnosno morskim strujama i vremenskim prilikama, a sadašnje mirno vrijeme pogoduje intenzivnijem cvjetanju. 

Primjerice, jaka bi bura raspršila sluzave nakupine, no to ne znači da se cvjetanje nakon toga ne bi nastavilo. Degobbis stoga i nema nekih dobrih vijesti za istarske ribare. Naprotiv, kaže da će ribari s time morati naučiti živjeti, jer se pokazalo da cvjetanje više nije sporadična, već ciklična pojava. 

Predviđa i da će ta pojava trajati sve duže, čemu pogoduje niz prirodnih faktora, kao što su povišen vodostaj rijeke Po, neravnoteža fosfora i dušika u moru te sve manje bure na sjevernom Jadranu. Degobbis iznosi i zanimljiv podatak da se taj prirodni fenomen najčešće događa upravo u sjevernom Jadranu. 

Doduše, navodi da je cvjetanje fitoplanktona jesenas zabilježeno u Tirenskom moru, no tamo je to više izuzetak nego pravilo. Ujesen 2006. cvjetanje mora zabilježeno je, prema njegovim riječima, i u Tršćanskom zaljevu, ali se srećom nije širilo izvan njega. 

Dosad se o cvjetanju mora pisalo i govorilo uglavnom u kontekstu nanošenja štete u turizmu zbog estetskih razloga, no njegova je ovogodišnja preuranjena pojava otvorila i pitanje gospodarske štetnosti. 

Županijski pročelnik za poljoprivredu i ribarstvo Milan Antolović ne želi prejudicirati hoće župan Jakovčić eventualno proglasiti elementarnu nepogodu, no ističe da bi u tome presudnu ulogu moglo imati mišljenje rovinjskog Instituta »Ruđer Bošković«.