''Nadam se da država neće sudjelovati u ovom projektu jer bi ga vjerojatno uništila''

Cilj Nenada i Rujane Bakić bio je prikupiti 60.000 američkih dolara kako bi 360 osnovnih škola i ustanova u Croatian Makers ligi opskrbili BBC micro:bit računalima, no taj je iznos do sada debelo premašen. S današnjim danom prikupljeno je više od 250 tisuća dolara, a ovu akciju koju podržava i portal DNEVNIK.hr, poduprle su brojne svjetski uspješne hrvatske tvrtke i poduzetnici.

Jedna od njih je i Mireo, tvrtka koja se bavi softverskim razvojem proizvoda koje prodaje na svjetskom tržištu. Ivica Siladić, član Uprave Mirea i voditelj razvoja, za DNEVNIK.hr kazao je kako su projekt STEM revolucije u hrvatskim školama poduprli zbog osobnog iskustva koje je pokazalo da informatičko znanje koje pružaju hrvatske škole ne ide u korak s vremenom u kojem živimo niti zahtjevima tržišta.

Micro:bit je mini kompjuter pomoću kojeg djeca mogu sastaviti robota i uključiti se u STEM aktivnosti. "U 15-ak godina tijekom kojih poslujemo kroz naše selekcijske postupke pri zapošljavanju prošlo je oko 200 kandidata od kojih smo većinu morali odbiti zbog neadekvatnog znanja. Posebno napominjem da nam je važno znanje, a ne iskustvo. Nama se čini se da je raskorak između znanja i vještina koje su potrebne u našem poslu i onih koje učenici i studenti steknu tijekom školovanja jednostavno golem. Nastava “informatike" u osnovnim i srednjim školama je, nažalost, prema našem sudu potpuno izvan realnog svijeta", kaže Siladić.

Prisjetio se kada je su se učenici u srednjoj školi krajem 80-ih godina prošlog stoljeća čudili neznanju svojih profesora iz područja informatike.

Tehnički problemi ne rješavaju se bacanjem graha

Pročitajte i ovo Policija sve istražuje Potukle se učenice jedne varaždinske škole: Jedna djevojka završila u bolnici Drama u Njemačkoj Napad u školi: Mladić plinom ozlijedio učenike i nastavnike, policija traga za njime

"Mi smo u to doba informacije pronalazili u informatičkim časopisima budući da Internet nije postojao. Iz tog razdoblja mi je ostao neugodan osjećaj gubitka vremena na nastavi informatike i njene potpune nesvrsishodnosti. Danas, u doba kad naša djeca prolaze isti put, i dalje imam dojam potpune kadrovske nekompetencije i neadekvatnosti sadržaja iz područja informatike", ističe Siladić dodajući da fakulteti poput FER-a i PMF-a ipak donekle popravljaju tu sliku.

STEM je kratica za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku. "Najbolji studenti će uvijek odskočiti samostalnim radom, no za razvoj informatičkog društva potrebna je strukturna naobrazba. Fundamentalna znanja ali i osobni odnosi učenika prema tehničkim i prirodnim problemima moraju se razvijati mnogo ranije - u protivnom ćemo dobiti mlade ljude nevješte u kritičkom razmišljanju. A to, naprosto, nije dobro za cijelu zajednicu", poručuje Ivica Siladić.

Smatra da kroz projekt Croatian Makersa i STEM učenici mogu dobiti najbolji način za razvijanje kritičkog razmišljanja i učenja rješavanja tehničkih problema.

"Tehnički i prirodni problemi se ne rješavaju vradžbinama i bacanjem graha. Rješavanje takvih problema zahtjeva analitičnost, strpljenje i, naravno, logičko razmišljanje. Ulaganje u STEM je upravo to: učenje djece da pitaju “zašto", da budu kritični, da preispituju sve oko sebe do posljednjeg detalja, da grade i da maštaju. Samo takvi ljudi mogu biti lokomotive društvenog napretka. Stvaranje novih, boljih i kvalitetnijih proizvoda, svejedno iz kojeg područja, razlikuje bogata društva s proizvodnjom visoke dodane vrijednosti od siromašnih društava", ističe Siladić koji je robotiku u osnovnim školama usporedio sa slaganjem Lego kockica, samo što u ovom slučaju one mogu oživjeti.

Država bi se trebala držati podalje od projekta

"Slaganjem i programiranjem robota dijete može napraviti “iz ničega” nešto naizgled komplicirano i izazovno. Direktna povratna informacija koju dijete dobiva od robota, bila to pogreška ili željena posljedica, daleko je najbrži način učenja. U tom smislu je značaj Croatian Makers projekta nevjerojatno velik", smatra Siladić koji naglašava činjenicu da je važno i da su CM projekt pokrenuli entuzijasti, a s obzirom da Nenada Bakića poznaje godinama, ne sumnja, kaže, i u njegov uspjeh.

Možda malo neobično, ali upravo da ne bi "pokvarila" uspjeh, Siladić se nada da će se država držati podalje od ovog projekta.

"Bez namjere da budem sarkastičan, jedina potpora kojoj se iskreno nadam je da država ni na koji način neće sudjelovati u ovom projektu. U suprotnom bi neizbježna birokratizacija i politizacija vjerojatno uništila entuzijazam i efikasnost projekta", zaključuje Siladić.

Croatian Makers liga podijelit će barem 3.600 micro:bitova, kao uvod u veći cilj: da svako dijete u 6. ili 7. razredu dobije po jedan već iduće školske godine. I vi se možete donacijom uključiti u ovaj projekt.

Mireo je hrvatska softverska tvrtka osnovana 2001. godine. Mireo je među liderima na svjetskom tržištu GPS navigacijskih, telematičkih i geoinformacijskih tehnologija. Mireove navigacijske sustave koristi preko 25 milijuna ljudi, a mogu se pronaći u automobilima Forda, Jaguara, Renaulta, General Motorsa, Honde, Fiata, Hyundaija. U Mireu su napravili i službenu GPS navigaciju za Dubai, RTA Smart Drive i aplikaciju danas koristi preko tri milijuna ljudi. Razvili su i sustav za GPS/GSM nadzor vozila koji će u Kini pratiti dva milijuna vozila istovremeno što je dvostruko više od najvećeg sličnog sustava na svijetu.