Američki predsjednik Donald Trump i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte traže veća ulaganja u obranu. Neke zemlje već su krenule tim putem, a Hrvatska je tek ispunila obavezu kao članica i dosegnula cilj zadan 2014. da članice NATO-a izdvajaju najmanje dva posto BDP-a za obranu.
"Hrvatska od ove godine prvi put ima dva posto BDP-a izdvojenih za obranu i modernizaciju oružanih snaga. Od tih dva posto obaveza je minimalno 20 posto za modernizaciju. Hrvatska je dosegnula 29 posto u tom smislu i nastavit ćemo i dalje raditi na modernizaciji i opremanju oružanih snaga", rekao je ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić.
Ili novac za vojsku ili učenje ruskog?
"Dva posto, prema svemu što vidim u ovom trenutku, nije ni približno dovoljno, a ako to ne napravimo, sada smo sigurni, ali ne za četiri ili pet godina. Ako to ne napravite, krenite na tečajeve ruskog jezika ili idite na Novi Zeland ili sada odlučite trošiti više", rekao je prije koji tjedan Rutte.
Ukupni obrambeni proračun SAD-a nadmašuje proračun ostalih članica NATO-a i iznosio je 816,7 milijardi dolara u 2023. Trump je nedavno rekao kako nije siguran da bi SAD trebao uopće išta trošiti na NATO te je izjavio novinarima da SAD štiti članice NATO-a, ali da one ne štite njih.
Opetovao je svoje ranije zahtjeve da ostale članice transatlantskog saveza troše pet posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) na obranu, što je golemo povećanje u odnosu na trenutačni cilj od dva posto i razina koju nijedna država NATO-a, uključujući SAD, trenutačno ne doseže.
SAD najveći pojedinačni ulagač
Podaci pokazuju da je SAD i dalje najveći pojedinačni ulagač u obranu unutar NATO-a, izdvajajući više od svih ostalih zajedno, s vojnim proračunom ekvivalentnim 3,4 posto BDP-a.
Nijedna od 32 članice NATO saveza dosad nije u obranu uložila pet posto BDP-a. Približila se jedino Poljska, koja je prošle godine uložila 4,12.
Politički i ekonomski nemoguće?
Dužnosnici iz zemalja NATO-a i analitičari smatraju da NATO neće poslušati Trumpov prijedlog o tako velikom povećanju potrošnje za obranu, ali vjerojatno će pristati premašiti svoj trenutačni cilj.
Analitičari kažu da bi brojka od pet posto bila politički i ekonomski nemoguća za gotovo sve članice. Međutim, novi cilj vjerojatno će biti dogovoren na samitu NATO-a u Hagu u lipnju, potaknut strahom da bi Rusija mogla napasti i neku zemlju NATO-a nakon Ukrajine, ali i zbog Trumpovih inzistiranja, rekli su dužnosnici.
Neki očekuju dogovor o cilju potrošnje na vojsku od oko tri posto BDP-a. No čak i to bi bilo teško za mnoge članice. U hrvatskom slučaju to bi značilo da bismo umjesto sadašnjih 1,6 milijardi eura, izdvajali oko 2,4 milijarde eura.
Aktualno stanje
Platforma Statista prikupila je i obradila podatke NATO-a prema kojima su izdvajanja u periodu od 2014. do 2024. godine značajno porasla u svim zemljama.
Najviši rast, od čak 325 posto, bilježi Litva, a slijede je Latvija s 315 posto te Mađarska s 225 posto i Poljska s 214 posto. Top pet zatvara Luksemburg sa 190 posto, a Hrvatska je prema ovim podacima pri dnu s 37 posto.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
Odlučeno jeDodik pobjesnio na novinarska pitanja: "Džaba mu tenkovi. Srpska jaja daleko su tvrđa nego neka druga"
-
Nakon što je izdan nalogFOTO Duge cijevi na ulicama Banje Luke: Oglasio se i Vučić - "Nikada to nećemo podržati"
-
Uhićenje Milorada DodikaEskalacija krize u BiH, ministar Anušić upozorava: "Ne mogu reći da se bojim, ali..."
