On je sudjelovao na konferenciji "EU strategija cijepljenja" u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj na kojoj se govorilo i o jačanju europskih kapaciteta za proizvodnju cjepiva protiv koronavirusa koji su se pokazali nedostatni.
Pročitajte i ovo
Ravnatelj HZJZ-a je rekao da je Imunološki zavod "u drugoj polovici 20. stoljeća bio jedan od velikih igrača na području proizvođača i izvoznika bakterijskih cjepiva", a koji je iz raznih razloga, "poput globalizacije proizvodnje i nespretnosti u privatizaciji", došao na "niske grane”.
Dodao je kako je revitalizacija Zavoda u idućim godinama u planovima Vlade i ministarstva zdravstva, "što nije jednostavan proces".
"Koliko je meni poznato, ti razgovori oko revitalizacije su već prilično daleko došli, imaju čak i zemljište Brezju u blizini Samobora i završene planove za izgradnju novog pogona", kazao je Capak, dodavši da je dosadašnji pogon teško stradao u potresima.
"Treba reći i da Imunološki zavod, iako je mnogo ljudi otišlo, još uvijek ima zaposlenike koji znaju nešto o proizvodnji cjepiva te posjeduje matične sojeve koji su vrlo vrijedni i koji bi mogli poslužiti za proizvodnju virusnih cjepiva kojih nedostaje na svjetskom tržištu", rekao je Capak i istaknuo da je lako izvediva i proizvodnja cjepiva protiv COVIDA-19 po licenci farmaceutskih tvrtki.
Na Capaka se nadovezao ravnatelj Glavne uprave EK za zdravlje i sigurnost hrane John-F Ryan, kazavši kako će EU u budućnosti jačati kapacitete za proizvodnju cjepiva, što će podržati i EK udruživanjem "raznih igrača i aktera u farmaceutskom sektoru".
