Čak 8,6 milijardi kuna - s toliko je mogla raspolagati lokalna samouprava da su naplatili sva potraživanja

Razloga zbog čega je novac propušten je mnogo. Onaj najbanalniji mogao bi se opisati kao neučinkovitost sustava. Primjerice, porezna uprava i gradovi nemaju u potpunosti uređene odnose pa ih Porezna uprava ne obavještava o dužnicima.

Pročitajte i ovo Donosi Provjereno Reporterka raskrinkala gradonačelnika koji je gotovo 20 godina na vlasti, on se opravdava: "O čemu mi pričamo, ma nemojte me…" Spas za jedinice lokalne samouprave? U novu godinu ušli s bogatijim proračunima: Dodatni novac pokrenut će nove projekte

Nadalje, nisu se uvijek i jednako provodile mjere prisilne naplate pa su mnoga potraživanja otišla ili će otići u zastaru. Katkada su se dužnicima slale samo opomene, a to nije dovoljno. Katkada se moralo i odabrati, da tako kažemo, manje između dva zla pa se velikim gospodarskim subjektima gledalo kroz prste, samo da bi se sačuvala radna mjesta.

Obnova škola, gradnja vrtića, infrastruktura često čekaju neka bolja vremena, a paradoksalno,lokalna samouprava ne uzima sve što joj pripada. 'Najveći problem su njihovi vlastiti prihodi, a jedan od najjačih su komunalne naknade i komunalni doprinosi', kazao je ministar financija Slavko Linić.

Iznos od 8,6 milijardi kuna velik je novac. Zbroj je to svih nenaplaćenih potraživanja lokalnih samouprava u zemlji. Samo Grad Zagreb mogao je biti bogatiji za više od 3 milijarde kuna, lokalne zajednice u Splitsko dalmatinskoj županiji za 1,2 milijarde, a u Primorsko -goranskoj za 663 milijuna kuna. 'Mi smo napravili sve što je bilo u našoj moći da bismo naplatili potraživanja', kazao je Slavko Kojić, pročelnik Gradskog ureda za financije grada.

>> Marasov plan: Za razvoj poduzetništva iz EU povući dvije milijarde eura

No to, kaže, katkada jednostavno nije moguće. 'Tvrtke su u stečaju, a građani su pod blokadama. Vi njih možete tući, vi iz njih ne možete isisati niti kapi, niti jedne lipe', dodao je Kojić.

Katkada je riječ bila i o odlukama, i to ne baš lakim. 'Mogli smo bez problema, primjerice, blokirati brodogradilište 3. Maj koje nam je dužno više od 12 milijuna kuna za komunalnu naknadu, ali ja to ne želim učiniti jer smatram da i na taj način, ma što god državna revizija mislila o tome, pomažemo gospodarstvo', kazao je Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke.

Sustav se, smatra ministar Linić, mora mijenjati. 'Moramo, također, imati zajedničke metode, zajedničke tehnologije, moramo imati jasne evidencije, a sve to nudi Zakon o porezu na nekretnine', kazao je Linić.

Kada bi država uspjela naplatiti sva potraživanja to jest svojih 50 milijardi, uz lokalnih više od 8 milijardi kuna, mogli bi se pokriti svi minusi u državnom proračunu.

Ured državne revizije dao je više od 2.400 preporuka jedinicama lokalne samouprave ne bi poboljšale učinkovitost naplate. Preporuke su pisane za svaki grad, općinu i županiju posebno no uglavnom je riječ o boljem povezivanju svih sustava, međusobnoj komunikaciji državnih tijela te detaljnoj analizi kako ne bi kao do sad bilo previda.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook