Stručnjak o velikom problemu koji je nastao zbog pandemije: "Kod nas je još uvijek prisutna stigmatizacija"

Za Dnevnik Nove TV reporterka Sanja Vištica u studiju je razgovarala s dr. Stipom Drmićem, psihijatrom iz KB-a Dubrava. Kazala kako se konkretno problemom sagorijevanja sustav u cjelini - ne bavi.

Dr. Drmić otvorio je ambulantu u bolnici. Na pitanje kucaju li mu kolege na vrata i traže pomoć, kazao je kako je od početka pandemije u Klinici za psihijatriju KB-a Dubrava otvorena ambulanta za psihosocijalnu pomoć medicinskom osoblju. Kako je naglasio, od početka je psihijatrima bilo jasno da će pandemija kao bilo koja druga velika kriza imati utjecaja na mentalno zdravlje, pa su htjeli preventivno djelovati i biti kolegama na usluzi.

U ambulantu ne dolaze u onom broju u kojem je bilo za očekivati.

"Kad gledamo strane podatke, nekako je kod nas još uvijek prisutna stigmatizacija, kolege se više vole neslužbeno javiti", pojasnio je dr. Drmić te dodao kako se psihijatrima kolege obično obrate na hodniku, ili odlaze u druge zdravstvene ustanove.

Zaposleni u bolnici najviše se žale na kronični umor, niz sindroma sagorijevanja, nesanicu, cijeli spektar iz anksioznosti i depresije i općenito pad kapaciteta.

Na pitanje koliko zaposleni u bolnici pribjegavaju alkoholu i tabletama, dr. Stipe Drmić odgovorio je kako ta pojava i nije baš prisutna u tolikoj mjeri.

"Svi imamo mehanizam obrane kako se borimo protiv nekih kroničnih stresova, što pandemija sigurno jest. Neki se bolje brane, odnosno bolje se suočavaju, a neki to rade slabije. Manji dio pribjegava nekim metodama koje mogu napraviti štetu. Jedna od njih je primjena različitih psihofarmaka u smislu medikacije, odnosno konzumacije alkohola", kazao je dr. Drmić te pojasnio kako ti zaposlenici ipak mogu odrađivati svoj posao. Sam može posvjedočiti njihovoj odgovornosti, uz napomenu kako su medicinari zapravo vrlo adaptibilni na izazove.

U njihovu radu, naglasio je gost Dnevnika, ne vidi se rastresenost.

S obzirom na to da je medicina postala više ženska struka, pogotovo kad su u pitanju medicinske sestre - ipak više žena traži pomoć, rekao je dr. Drmić.

Pročitajte i ovo U četiri najveća grada Koliko imaju pacijenata, a koliko zaraženog osoblja: Provjerili smo stanje u najvećim hrvatskim bolnicama

Pročitajte i ovo A OMIKRON NAPADA Beroš nikako da nađe zajednički jezik s liječnicima: ''Mi bismo željeli biti suborci i suradnici, ali to nismo''

U nedavnom istraživanju uočeno je i kako je više problema prisutno u Zagrebu, nego u Splitu. Psihijatar iz KB-a Dubrava ima pojašnjenje:

"Zajedno sa profesoricom Vesnom Antičević sa Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu i doktorandicom Alenom Gizdić sa Sveučilišta u Barceloni. Zanimala nas je upravo situacija u primarnim respiratornim intenzivističkim centrima u Splitu i Zagrebu i dobili smo pomalo iznenađujuće podatke, a to je da su liječnici više pod kroničnim stresom i pokazuju više stopa sindroma sagorjevanja u odnosu na medicinske sestre, ali medicinske sestre pokazuju više stope anksioznosti", obrazložio je dr. Drmić.

Istraživanje je pokazalo da medicinske sestre u Splitu imaju niže stope svih promatranih sindroma - od anksioznosti, depresije, elemenata PTSP-a...U raspravi je navedeno kako je moguće da je od protektivnih faktora u Splitu, a to je izlaganje suncu, veća količina vitamina D i poznati stil života u Dalmaciji koji je ležerniji, a od negativnih faktora u Zagrebu kad se provodilo istraživanje bio je potres, koji je jedan dio sestara teško podnio.  

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr