Dio otočana pobunio se zbog novog Zakona o otocima - tvrde, ne nudi ama baš ništa za gorući problem napada divljači poput divljih svinja i čagljeva. Dok ministarstva uvjeravaju u nova rješenja, dolaskom hladnijih dana štete se na otocima gomilaju.
Podijelite
Ponovno prosinac - i ponovnonapadi čagljeva na Pagu. Pod zubima predatora Radoslav je izgubio četiri janjeta.
"Sve gore i gore. Pogoršava se siguro. Ništa na bolje ne ide, sve ih je više i više. I slabo se poduzima", komentira mještanin Vlašića Radoslav Alaburić.
Da će se poduzeti nešto više uz novi Zakon o otocima, očekivali su u Otočnom saboru, dok u Ministarstvu regionalnoga razvoja ističu da je s otočanima održan niz sastanaka baš o ovom problemu.
"Zahtjevu predstavnika otočnih zajednica da se uvede izuzeće za otoke, odnosno, da se u popis invazivnih vrsta uvedu divlje svinje i druga divljač problematična za otoke, nije bilo moguće udovoljiti s obzirom na činjenicu da se ovaj popis uređuje propisom koji se donosi na razini Europske unije", službeni je odgovor.
Bolje rješenje Ministarstvo vidi u novom Zakonu o lovstvu. Ali s druge strane, problem je što su se divlje svinje i čagljevi potpuno oteli kontroli. A staništa su im na velikim zaraslim površinama, koje nitko ne održava.
"Mi smo u ovoj godini napravili više od 20 akcija vezanih za eliminaciju čaglja. Ako mi uspijemo ustrijeliti 6, u prirodi, u lovištu ih je više", rekao je Ljubo Paladina, predsjednik Lovačkog društva "Kamenjarka" s Paga.
Na malim otocima i nekoliko puta više od broja stanovnika!
"Kad bi postojala mogućnost, možda malo bolji odaziv ministarstva, pa da se tu financijski pomogne na boljim misijama lokalnog stanovništva, mislim da bi se puno više uspjelo doći na kraj problemu", rekao je Tomislav Vidas iz Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza.
Na području Novalje stvar su uzeli uz svoje ruke i, bez pomoći države, sami iskrčili prolaze za lovce - i tako smanjili broj divljih vrsta koje su napadale svakodnevno.
Mještani traže bolju zaštitu države jer su u proteklih nekoliko godina zbog divljači pretrpjeli nekoliko stotina tisuća kuna štete. Predstavnici većine naseljenih hrvatskih otoka u Zadaru će apelirati na zaštitu otočana od alohtone divljači.
"Sadašnji zakon je slabiji no što je bio dosadašnji kada pričamo o alohtonoj divljači. Mi tražimo zaštitu otočana, stočara, poljoprivrednika. Da opstanu i da ne dođe do gašenja tih djelatnosti na otocima. Može doći do toga da na otocima bude više divljači nego stanovništva", objašnjava predsjednik Otočnog sabora, Denis Barić.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.