Kako bi se kino na Tuškancu sačuvalo HFS je najavio kako će u četvrtak konferencijom za novinare početi akcija "Daj mi kino! 2" (u istoimenoj akciji iz 2006. sačuvano je kino Europa).
Pročitajte i ovo
Darko Milinović
Bivši ministar zdravstva o uhićenju Beroša: "To je udar koji postignuća u zdravstvu baca u drugi plan"
na području Ličko-senjske županije
Policija i USKOK na nogama: Uhićeno 16 osoba, pogledajte što su radili na tehničkim pregledima
Kao neke od razloga zbog čega se boje da se priprema zatvaranje kina Tuškanac navode i što Grad Zagreb upravo preispituje 'stanarsko pravo' HFS-a na Tuškancu, s obzirom da kinom upravlja savez udruga a ne gradska ustanova, ali i činjenicu da su sredstva za program kina u ovoj godini drastično umanjena, što je nastavak trenda - od 2008. do danas su se prepolovila iako se njome, uz program, pokriva i jednogodišnji hladni pogon.
Zabrinjava ih i što se gradskim sredstvima obnavlja potpuno zapuštena dvorana Kinoteke, a koja nije niti gradsko vlasništvo, te što će Grad u njezinu revitalizaciju investirati dodatnih 12 tisuća kuna mjesečnog najma. Strahuju da je u pozadini tog projekta namjera da Kinoteka zamijeni kino Tuškanac, iako ono godinama prikazuje kinotečni program.
"Zbrajajući sve elemente, a imajući oko sebe razjapljene pukotine koje je prije više godina prouzročilo bušenje podzemne garaže, a iznad sebe rupetinu veličine 2x2 metra, koju je prije šesnaest mjeseci u zgradi zaštićenoj kao spomeničko dobro probušio nemarni podstanar-ugostitelj povlačeći gajbe s pivom po oronulom tavanu, voditelji Tuškanca, štoviše obnovitelji kino-života u Gradu Zagrebu s pravom se pitaju čemu vodi taj koloplet okolnosti – gašenju kinoprograma u Tuškancu, novom rundom financijske stege u sljedećoj godini, useljavanju neke druge organizacije/institucije u zgradu ili prenamjeni prostora u luksuzan hotel na atraktivnoj lokaciji", ističu.
"Ako Grad nema nikakve zakulisne namjere s kinom Tuškanac te želi zadržati status quo, postoji li ikakva dugoročna kulturna strategija kojom bi bili određeni i nezaobilazni punktovi gradskog kinematografskog života te model njihova funkcioniranja i financiranja", pitaju se.
Izvijestili su kako su u ponedjeljak imali zakazan sastanak s mjerodavnima iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, ne bi li saznali neke od odgovora na svoja pitanja, no "taj je pokušaj bio bezuspješan, s obzirom na izostanak nadležnih osoba koje donose odluke i/ili skrbe o kulturnoj strategiji grada".
Zbog svega se pokreće akcija "Daj mi kino! 2", po uzoru na istomenu akciju koju su prije desetak godina proveli s Propeler filmom i Zagreb film festivalom, a nakon koje je za film sačuvano kino Europa.
Zaposlenici HFS-a podsjećaju kako je, nakon višegodišnjih napora uglednih filmskih djelatnika da osnuju gradski Filmski centar, zagrebački gradonačelnik 2004. otvorio kino Tuškanac i predao na na zajedničko upravljanje Hrvatskom filmskom savezu i Zagreb filmu (koji je uskoro prepustio vođenje kina HFS-u).
Cilj je bio u ionako zapuštenoj zagrebačkog kino mreži nadoknaditi gubitak kinotečnog programa, a s obzirom na zatvaranje legendarne Kinoteke u Kordunskoj i povrata zgrade vlasniku, Crkvi sv. Blaža.
Na Tuškancu je uslijedilo preuređenje male dvorane u prizemlju za održavanje promocija, predavanja i radionica, uređen je i namješten uredski prostor, a na platno kina vratili su se filmski klasici i nova imena filmske umjetnosti.
"Nostalgija za vremenom filmofilije, žeđ za pravim kinom, za klasicima i art-filmom bila je tolika da je kino Tuškanac postalo novo mjesto hodočašćenja", ističu, dodajući da je ondje odgojeno nekoliko generacija srednjoškolaca i studenata, te se u kino vratila srednja i starija generacija gledatelja, kojima je odbojno iću u kino u trgovačke centre.
Kino je udomilo niz filmskih festivala, a kako bi se obilježio "novi hram filmske klasike" brončani Charlie kipara Ratka Petrića, preselio se iz dvorišta nekadašnje Kinoteke na tratinu ispred Tuškanca. (Hina)