Odluku Hrvatskoga sabora o izmijeni Zakona o potrošačkom kreditiranju kojom se tečaj švicarskoga franka fiksira na 6,39 kuna na najdulje godinu dana te prihvaćanje amandmana Vlade po kojem će se to odnositi na sve potrošačke kredite u francima neovisno o iznosu i vrsti, potpredsjednik Grčić je ocijenio kao "važan akt koji će Vlada 'ispeglati' da ne bude bilo kakvih upitnika".
Pročitajte i ovo
U izjavi novinarima na predstavljanju "Pregleda inovacijske politike u Republici Hrvatskoj" u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, Grčić se osvrnuo i na kritike da je Vlada tek danas predložila amandman prema kojim se fiksiranje tečaja franka odnosi i na kredite iznad milijun kuna, rekavši kako "neće proći bilo koji pokušaj da se sada obezvrijedi ta velika, politička odluka Vlade da se pomogne građanima koji imaju kredite u švicarskim francima".
Na pitanje kada i kako će se smanjiti hrvatski javni dug, koji iznosi 78 BDP-a, potpredsjednik Grčić ponovio je kako javni dug raste zbog deficita, a dok postoji deficit, istaknuo je, "teško ćemo moći smanjivati javni dug".
Udruga Franak zadovoljna sastankom u HNB-u
S tim u vezi rekao je kako "Vlada provodi odlučnu fiskalnu konsolidaciju deficita, što je uspješno pokazala i u 2014. godini, što govori da idemo dobrim putem, ali za konačni 'obračun' s deficitom i javnim dugom trebat će, nažalost, još vremena".
Grčić je pozdravio i odluku ECB-a podsjetivši kako se radi o modelu koji je već 'isproban' u drugim razvijenim dijelovima svijeta, prije svega u SAD-u, te izrazio nadu da će ta odluka imati pozitivne rezultate u Europi i u Hrvatskoj - što jačanjem hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, a time i zadržavanjem pozitivnih trendova rasta hrvatskoga izvoza, što indirektno kroz bankarski sustav budući da su vlasnici banaka u Hrvatskoj velike europske bankarske korporacije
I ministar Maras smatra kako će mjere ECB-a "sigurno imati pozitivne posljedice za europska gospodarstva, pa tako i za hrvatsko". Napomenuo je kako će "zemlje eurozone na koje smo mi 'naslonjeni', poput Italije, imati velike koristi od te mjere pa zato očekujemo da će direktno i indirektno pozitivno odraziti na hrvatsko gospodarstvo".
Rekao je kako će se neke tvrtke moći i direktno zadužiti pod povoljnim uvjetima te dodao da će se pad kamatnih stopa osjetiti i na hrvatske tvrtke i građane. Kad se pak radi o središnjem proračunu, Maras je ocijenio kako "dostupnost kapitala apsolutno znači i niže kamatne stope po kojima će se Hrvatska zaduživati.
Na pitanje zašto je Vlada tek danas uputila amandman o kreditima u "švicarcima" neovisno o iznosu kredita, odgovorio je kako se "radi samo o tehnici i jednom sitnom propustu" jer u izmjenama Zakona nije predložena još i ta odredba što je Ministarstvo financija danas dodatno 'odradilo', a Vlada usvojila.
Ponovio je kako "Vlada neće dopustiti da hrvatski građani robuju špekulativnim situacijama na tržištu kapitala hrvatskih banaka i, s te strane, nitko tko se nađe u takvoj situaciju ne može ostati bez zaštite države".
Poručio je kako "ubuduće možemo očekivati razdoblje društveno odgovornog ponašanja svih banaka". Ustvrdio je da "ako banke neće same tako raditi, onda će to zakonodavstvom odrediti hrvatska država i tu nema govora - to je vrlo jasna poruka hrvatskim građanima - da će biti zaštićeni od svih sličnih situacija".
Istaknuo je kako je bitno da "vratimo ponos hrvatskoj valuti - hrvatskoj kuni jer se u Hrvatskoj plaća hrvatskim kunama". Maras smatra kako u budućnosti treba donijeti novi zakon o stambenom kreditiranju koji će definirati da su stambeni krediti isključivo mogu uzimati u hrvatskim kunama.
Jer, dodao je, "imamo svoju Hrvatsku narodnu banku, što je prije nekoliko dana rekao i premijer Milanović, koja mora štititi hrvatski suverenitet u obliku hrvatske valute". (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
