Bozanić otkrio zašto misli da se hrvatski brod naginje

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je danas vjernicima uskrsnu poruku u kojoj je, između ostalog, govorio i o instituciji braka.

Pročitajte i ovo Počeo proces beatifikacije Tko je bio kardinal Kuharić i što o njemu misle Hrvati: "Poznat je zbog važne stvari u vrijeme Domovinskog rata" Urbi et orbi Papa na Uskrs poslao poruku zapadnom Balkanu: "Posebno mi je u mislima"

Osvrnuo se na svetog Josipa, za kojeg je papa Franjo posebno istaknuo njegovu ulogu čuvara i tu krepost stavio pred svakog kršćanina kao poziv na poštivanje svakoga Božjeg stvorenja i svijeta u kojemu živimo, 'jer je u tome svijetu upisan Božji naum i jer takvo čuvanje otvara obzor nade'.

Stoga kardinal Bozanić u poruci ističe da se 'biti čuvar na josipovski način odnosi na sva razdoblja ljudskoga života: na začeće, rođenje, življenje, rad i umiranje čovjeka; na brak kao zajednicu jednog muškarca i jedne žene'.

>> Bozanić pozvao vjernike na molitvu i pomirenje

Kazao je kako suvremena zapadna kultura u svakome od spomenutih područja pokazuje ozbiljne pukotine, 'a i u Hrvatskoj su baš to mjesta opasnoga naginjanja nacionalnoga broda'.

'To su pitanja svih ljudi i građana jedne zemlje kojima je stalo do vrijednosti po kojima društvo neće zalutati na stranputice sebičnosti i zanemariti najpotrebnije. Na temelju antropoloških postavki gradi se socijalna osjetljivost, solidarnost, plodonosna komunikacija među društvenim subjektima i – konačno – ljubav', istaknuo je kardinal.

Papina poruka o siromaštvu poziv kršćanima na preispitivanje vlastitih stavova

On se također osvrnuo na Papinu poruku kako bi želio 'Crkvu siromašnu i za siromašne'. Tu Papinu želju protumačio je kao poziv svakom kršćaninu na preispitivanje vlastitih stavova.

'Prožetost vjere i ljubavi važna je da se, s jedne strane ne izgubimo u suvišnim raspravama koje su svrha samima sebi, zanemarujući potrebe čovjeka, a s druge strane da se Crkvu ne promatra isključivo kao ljudsko djelo solidarnosti, pri čemu bi na prvome mjestu bila njezina socijalna zauzetost, bez duhovnoga temelja. Lako je skliznuti u neku od tih krajnjosti, zaboravljajući da je upravo Bog čovjekova najveća potreba', pojasnio je kardinal.

'Jednako tako nije primjereno dijeliti Crkvu i njezino djelovanje u karitativnome i navjestiteljskome smislu. Premda će mnogi hvaliti Crkvu kada pomaže ljudima u potrebi, tu istu Crkvu će se prozivati kada brani ljudski život, moralne vrijednosti i smisao postojanja, upozoravajući baš na one pojave koje ljude čine nesretnima, otuđenima, pogaženima. Neka nas ne zbunjuju te proturječnosti, jer naš vjernički poziv je u tome da prema svojim mogućnostima ublažavamo svakovrsnu ljudsku bijedu, ali jednako tako i budimo savjesti, počevši od samih sebe u preispitivanju vlastite vjernosti Bogu. U suprotnome mogli bismo i mi biti dio onih nastojanja koja osiromašuju čovjeka', dodao je Bozanić.

'Kršćanski život nije jednosmjeran'

U nastavku poruke rekao je da kršćanski život nije jednosmjeran, već da traži uzajamnost i višeslojnost. 'Ako u svakidašnjem životu odvajamo vjeru od ljubavi ili mislimo da vjera nije potrebna, tada će se najprije slomiti odnos s Bogom, a zatim će rasti sebičnost', napomenuo je.

'Budući da je kršćanska poruka u sebi definirana kao Radosna vijest, ona je prepuna nade, zbog Kristova uskrsnuća i njegove prisutnosti u životu svakoga vjernika i čitave Crkve. Kršćanska radost uskrsnuća ima korijen u pozivu na spasenja po sudjelovanju na Božjemu životu koji nam je On objavio u činu ljubavi predanja svoga Sina. Mislim da se upravo danas može reći da je u sveprisutnoj ljudskoj čežnji za puninom i srećom, u nadi, moguće vidjeti tragove vjerovanja ili puta do ispovijedanja vjere', istaknuo je Bozanić u nastavku poruke.

Upozorio je da suvremeni čovjek često živi proturječno svoj život u cjelovitosti njegova postojanja i povezanosti s Bogom.

'Naime, vezan uz neposrednost uporno teži prema što većoj učinkovitosti, ne bi li ostvario ono čemu se nada. Ali čim mu se učini da je bliži neposrednomu cilju, osjeća nezadovoljstvo, jer nije utažio nutarnju žeđ, a nesposoban je živjeti otvorenost prema budućnosti. Kada ne postoji prihvaćena stvarnost čovjeka, s njegovim početkom i s odgovorom na nadu u vječni život, javlja se strah pred budućnošću i zatvaranje prema otajstvu života. Upravo je to razlog starenja civilizacije. Nejasna polazišta o ljudskome životu i njegovu cilju dovode do problema glede nataliteta, a često se te pojave dekadentnosti pokušavaju prikazati kao napredak. U konačnici, i ta naizgled usko sociološka pitanja – tako bitna za svako ljudsko društvo – pokazuju svoju povezanost s pitanjem vjere', pojasnio je u svojoj uskrsnoj poruci kardinal Josip Bozanić.

Uskrsnu poruku odaslao je i đakovačko - osječki nadbiskup monsinjor Marin Srakić. Vjernike poziva da svojim životom svjedoče živu vjeru i unatoč nedaćama ne gube vjeru u život i Krista. Uskrs je poziv na zajedništvo, ljubav i molitvu, poručio je.

Monsinjor Srakić s novinarima je podijelio i svoje dojmove o novom Papi. Kaže, svojom jednostavnošću, papa Franjo oduševljava sve. 'Međutim, vidi se da to nije čovjek populizma, koji recimo to grubo, želi bacati prašinu u oči, nego čovjek koji je tako živio i prije',dodao je.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook