Slovenski predsjednik Borut Pahor koji je s Jadrankom Kosor danas na Trakošćanu otkrio spomen-obilježje u povodu četvrte godišnjice njihova prvog susreta 2009., kao tadašnjih premijera, rekao da je to bio početak stvaranja čvrstog međusobnog povjerenja i početak rješavanja zajedničkih problema, a Kosor da je to bio temelj koji je otvorio put dogovora dviju zemalja te omogućio dovršetak hrvatskih pregovora i ulazak u EU.
Pročitajte i ovo
BIJESNI ORLANDO
Milorad Dodik prijeti europskom putu BiH: "EU vodi kurvanjsku politiku"
ide već u srijedu
Sutra dvodnevni sastanak na vrhu čelnika EU-a: U Bruxelles putuje premijer Plenković
>> Pahor iznenadio Kosor: Donio joj ruže i odveo na kavu
Na samostojećem postolju na terasi dvorca Trakošćan fotografija je Pahora i Kosor sa spomenutog sastanka, uz prigodan tekst da su se na tom mjestu 31. srpnja 2009. godine prvi puta sastali predsjednici vlada Republike Hrvatske i Republike Slovenije Jadranka Kosor i Borut Pahor.
I Kosor i Pahor složili su se danas u ocjeni da je taj sastanak održan u teškoj atmosferi loših međusobnih odnosa dviju zemalja, kad je Slovenija blokirala 14 od 35 poglavlja pregovora o ulasku Hrvatske u EU, neriješenih graničnih pitanja te ozbiljne prijetnje da situacija eskalira i u sigurnosnom pogledu.
Pahor je istaknuo da je ključno u rješavanju problema bilo uspostavljanje međusobnog povjerenja, prvenstveno na osobnoj razini između njega i Jadranke Kosor, a nakon toga i na razini Vlada.
'Sjeli smo, pogledao sam je u oči i pitao...'
'Kad smo sjeli, pogledao sam gospođu Kosor u oči i pitao je vjeruje li mi. Gospođa predsjednica Vlade tada je rekla: 'Da, ako to zaslužite!', ispričao je Borut Pahor.
'Ti kadrovi koji su krenuli gdje se nas dvoje srdačno pozdravljamo, katkada je to zloupotrebljavano i u slovenskoj i u hrvatskoj javnosti, ali su to bile poruke koje su naši građani dobro primali', rekla je Jadranka Kosor.
Također, slovenski predsjednik je rekao da je neriješene probleme u vezi s pitanjem granice te slovensko deblokiranje pregovora trebalo rješavati istovremeno, za razliku od prijašnjih pokušaja kada je svaka strana inzisitrala da se prvo riješi jedan, a zatim drugi problem.
Kosor je rekla da je, iako tada nije donesena nikakva odluka, trakošćanski susret označio dogovor obiju strana o novom načinu rješavanja problema. Trakošćan, odnosno kamen Trakošćana, temelj je koji je otvorio put dogovora Hrvatske i Slovenije te omogućio dovršetak hrvatskih pregovora i ulazak u EU, rekla je Kosor.
Na Trakošćanu je dogovoren način rada, odnosno da se u javnost neće izlaziti s informacijama sve dok se s obje strane ne postigne konačan dogovor. Na djelu nije bila tajna nego tiha diplomacija, rekla je Kosor.
Kosor je ujedno potvrdila tadašnju tešku poziciju Hrvatske, a neposredno prije sastanka na Trakošćanu u razgovoru sa Joseom Manuelom Barrosom dobila je poruku da Hrvatska i Slovenija moraju same međusobno postići dogovor ili Hrvatska neće uspjeti nastaviti i okončati pregovore o ulasku u EU.
Kosor tvrdi da je tada postignut najbolji mogući dogovor, o čemu svjedoči i izjava pape Benedikta XVI da je dogovor Hrvatske i Slovenije o pitanju granice primjer ostalim državama kako rješavati slična pitanja.
Nakon prvog sastanka Pahor i Kosor na Trakošćanu malo tko je bio uvjeren u brz i pozitivan ishod rješenja problema iako je premijer Pahor tada, na konferenciji za novinare, izjavio da će se dogovor postići do Božića iste godine.
Dogovor je potpisan mjesec dana ranije u Stockholmu što je omogućilo Hrvatskoj da nastavi pregovore o ulasku u EU, podsjetio je Borut Pahor. Na novinarski upit hoće li susreti Pahor-Kosor na Trakošćanu postati tradicionalan slovenski predsjednik je odgovorio da najvjerojatnije neće budući da je današnji susret organiziran u sklopu obilježavanja ulaska Hrvatske u EU.
Drukčijeg mišljenja je Jadranka Kosor koja je u šali naglasila da pregovore o tome tek treba otvoriti. Inače, današnji susret slovenskog predsjednika Pahora i bivše hrvatske premijerke, a današnje saborske zastupnice Kosor organiziran je na inicijativu dviju susjednih općina, slovenske pogranične općine Videm i hrvatske općine Bednja. (J.F. / I.D. / Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook