Boris Lalovac: Porezni sustav treba mijenjati

Kandidata za ministra Odboru je kratko predstavio sam Milanović, koji je podsjetio da je Lalovac u protekle dvije godine bio na mjestu zamjenika ministra.

Pročitajte i ovo Kampanja se zahuktava Cipek objasnio što Milanović želi postići Tuđmanovim sloganom, komentirao i Primorčev program: "On bi bio supermen" Nezavisna kandidatkinja Selak Raspudić zalaže se za veće predsjedničke ovlasti: "Hrvatskoj treba proaktivna predsjednica"

Kandidat za ministra kao svoje prioritete naveo je stavljanje u funkciju zamrznutih nekretnina, razduživanje prezaduženih građana i izmjene Zakona o predstečajnoj nagodbi, a u svemu očekuje i podršku Hrvatske narodne banke (HNB) i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Nadica Jelaš (SDP) Lalovca je pitala vidi li dodatni prostor za smanjenje nelikvidnosti, posebno kad je riječ o području nekretnina.
Lalovac je podsjetio da je nekretninski biznis jedan od glavnih generatora nelikvidnosti u Hrvatskoj i velik uteg za kompanije kojima nije temeljna djelatnost pa i za prerađivačku industriju koja je, kaže, temelj zdrave ekonomije. 

VIDEO Budući ministar financija otkrio svoje prve poteze!

'Tržište je zamrznuto šest godina, a unutra su zamrznuti i određeni oblici poreza, velik iznos poreza, koji bi značio da ne moramo dalje tražiti uštede u proračunu, iako se reforme moraju provesti', rekao je Lalovac.

Uvjeren je da samo tržište neće riješiti taj problem, zbog čega je pozvao HUP i HNB da pomognu u aktiviranju zamrznutih nekretnina.
Laburista Dragutina Lesara ugodno je iznenadilo što Lalovac traži pomoć HNB-a, a kandidata za ministra upitao je što misli o smanjenju devizne pričuve iz koje bi se platio dio duga središnje države. Kazao je da Hrvatska u bankama u inozemstvu čuva više od 12 milijardi eura devizne pričuve.

'Danas sam govorio samo o potrebi suradnje na području nekretninskog biznisa, budući da banke to drže u svojim bilancama, no puno je otvorenih pitanja koja zahtijevaju bližu suradnju. To ne moraju biti trajna, mogu biti i privremena rješenja, ali ako svi žele kritizirati, onda moraju ponuditi i konkretne odgovore. Kritike prihvaćamo, ali želio bih dobiti jasne odgovore možemo li zajedno raditi da čim prije izađemo iz ove krize', poručio je Lalovac.

Dragica Zgrebec (SDP) pitala je hoće li u naredne tri godine, koliko traje procedura prekomjernog deficita, biti novih poreza. Lalovac je odgovorio da se cjelokupni fiskalni sustav u Hrvatskoj temelji na oporezivanju potrošnje i rada, a da je treći stup, oporezivanje imovine, na niskim granama.

'Svjesni smo da porezni sustav treba polako mijenjati, no to se neće dogoditi preko noći, jer zahtijeva određene pripreme gospodarstva i cjelokupne ekonomije', dodao je.

Naglasio je da fiskalna politika nije ključ izlaska iz krize te da očekuje uključivanje drugih institucija u rješavanju strukturnih problema u gospodarstvu.

'Mi smo dali određene olakšice, ali su potrebni daljnji koraci s HNB-om i HUP-om kako bismo riješili gordijski čvor', kazao je Lalovac, poručujući kako naglasak ne može biti na novim porezima za gospodarstvo i građane. Laburistici Nansi Tireli, koja je pitala što će biti sa Zakonom o predstečajnim nagodbama, Lalovac je odgovorio da će se rješavanje dijela predstečajnih nagodbi vratiti u Stečajni zakon, verifikacija potraživanja povjeriti sudovima, a u procjenu nekretnina u postupcima predstečajnih nagodbi uključiti Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI).

Lalovac namjerava stati na kraj i nejednakim procjenama nekretnina u Poreznoj upravi, kroz reorganizaciju Porezne uprave u regionalne centre, koji će, kaže, među sobom morati bolje komunicirati.

Ivu Jelušića (SDP) zanimalo je razduživanje prezaduženih građana, a Lalovac je odgovorio da će se razduživanje svakako odnositi na umirovljenike i nezaposlene, ali da će dobar alat u tom poslu biti i OIB.
'To nije samo ekonomski, nego i socijalni i društveni problem. Ne možemo dopustiti da tržište to ispravlja, jer neće. Zato postoji socijalna država i socijaldemokratska vlada, koja pokušava pomoći građanima koji nemaju istu pregovaračku poziciju', poručio je Lalovac.

Predsjednik HUB-a Zoran Bohaček kazao je da se banke ne protive razduživanju, ali da bi svaki zakon trebala pratiti procjena učinka propisa.

Lalovca je upitao hoće li zakoni ubuduće prolaziti tu proceduru, na što mu je kandidat za ministra odgovorio kako ne želi robovati formi.

'Tražit ćemo rješenja, koja ne moraju biti preko noći, ali nakon šest godina recesije više nemamo vremena robovati formama da pomognemo građanima', rekao je.

Podsjetio je da je građanima blokirano 26 milijardi kuna glavnice i 14 milijardi kuna kamata. 'Da se prije govorilo o procjeni učinaka propisa, do ovoga ne bi ni došlo i takav akutni problem uopće se ne bi mogao akumulirati', uvjeren je Lalovac. Bankama je poručio da im je 24 sata na raspolaganju, ako žele suradnju.

'Ako se poklope stavovi, dobro. Jedno je teorija, ali ja želim da građani osjete određene korake. To je prava procjena propisa', rekao je Lalovac. Ivan Šuker (HDZ) požalio se na marginalizaciju Sabora, jer novi ministar na pitanja nije odgovarao pred svim zastupnicima na plenarnoj sjednici, nego tek na Odboru, kako je predvidio novi saborski Poslovnik.

Izvijestio je da su ostali HDZ-ovi članovi zbog toga odlučili bojkotirati današnju sjednicu. O Lalovčevu imenovanju još mora odlučiti sam Sabor, a to će učiniti na sutrašnjoj sjednici, nakon aktualnog prijepodneva. (Hina) 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook