''Crvenim se u licu, pojačano znojim, čitavo mi tijelo drhti, kao da mi kamen sjedi na prsima...'' Sve više mladih na udaru, ali ima pomoći

Mladi, a posebno mladi u kasnoj adolescenciji, suočavaju se s mnoštvom izazova na svim životnim razinama.

Riječ je o osobnim, obiteljskim, vršnjačkim, partnerskim i društvenim izazovima, potrebi kontinuirane prilagodbe i definiranju osobnih granica, pitanjima identiteta te razvoju socijalnih i komunikacijskih vještina, objašnjava psihijatrica i psihoterapeutkinja Tihana Jendričko.

''Kao da mi kamen sjedi na prsima...''

''Period kasne adolescencije vrijeme je čestih i naglih promjena i odluka u odnosu na različita okruženja kojima mlada osoba pripada, uključujući akademsko, obiteljsko, vršnjačko i radno okruženje. Problem također može predstavljati otežana dostupnost društvenih sadržaja, promjene uloga i odgovornosti'', upozorila je Jendričko u tekstu na portalu Pukotine o anksioznosti.

Anskioznost je pojava koja se definira kao raspršen i neugodan osjećaj strahovanja koji za sobom povlači niz psihičkih smetnji.

''Grozna napetost, strah, osjećaj kao da ću poludjeti. Problemi s koncentracijom, preosjetljivost, razdražljivost, umor, nesanica. Osjećaj preskakanja srca, bol u prsima, osjećaj da ne mogu udahnuti do kraja, plitko disanje, osjećaj kao da mi kamen sjedi na prsima, da mi je knedla u grlu, crvenim se u licu, pojačano se znojim, čitavo mi tijelo drhti, osjećam mučninu, usta su mi suha, osjećam napetost i bol u mišićima, uznemirena mi je probava'', mnogi od mladih, ali i ne samo mladih, često se tako osjećaju.

Pročitajte i ovo VAŽAN PODSJETNIK Kraj školske godine opet kuca na vrata: ''Koja je cijena petice?''
Pročitajte i ovo ZNATE LI ŠTO JE BDD? ''Mislio sam da svi gledaju u liniju gdje mi kosa počinje na čelu...'': Poremećaj o kojem se u Hrvatskoj ne govori

Kako razlikovati strah i anksioznost?

Gotovo svatko od nas, ovisno o tome u kojoj se situaciji nalazimo, može razviti anksioznu simptomatologiju, ali osobe s osjetljivijom strukturom ličnosti imaju niži prag za razvoj anksioznih poremećaja.

Važno je razlikovati strah i anksioznost, istaknula je Jendričko: ''Kod straha jasno možemo prepoznati izvor reakcije jer on dolazi iz okoline i kratkotrajan je. Kod anksioznosti je objekt nepoznat, neugodan osjećaj je dug i odnosi se na nešto što bi se moglo dogoditi u budućnosti''.

Upravo u situacijama krize, stresa, razdobljima osobnog rasta, važnih životnih odluka ili promjena, nitko ne treba biti sam, a na tom tragu  Dnevna bolnica za liječenje anksioznih poremećaja mladih Klinika za psihijatriju Vrapče donosi novi psihoterapijski program. Namijenjen je mladima od 18 do 26 godina, a cjelokupna skrb osigurana je putem uputnica HZZO-a.

Tim čine psihijatrica, dvije socijalne pedagoginje, dvije psihologinje, medicinska sestra i radna terapeutkinja: ''Vjerujemo u brojne snage koje svaka osoba ima te nam je želja upravo u zajedništvu grupe njegovati pronalaženje vlastitog puta, otkrivati unutarnje potencijale i razvijati osobnu autentičnost. Cilj nam je u konačnici osnažiti i ojačati osobne resurse, omogućiti izgradnju kvalitetnijih i funkcionalnijih odnosa s drugima''.

Pročitajte i ovo JAVNO ZDRAVSTVO Beroš najavljuje novu epidemiju, a što radi njegovo Ministarstvo? Stručnjaci očajni, ključnog dokumenta još nema, pacijenti mjesecima čekaju na termine
Pročitajte i ovo MENTALNO ZDRAVLJE Zašto Plenković i Beroš ne spominju važno ulaganje za Hrvatsku? Ključan dokument uskoro bi trebao ugledati svjetlo dana

Program se aktualno provodi u online formi, a Jendričko je objasnila da se ''kroz razne i interaktivne aktivnosti dnevne bolnice bave temama identiteta, preuzimanja djelotvorne samokontrole, bliskosti, ranjivosti, otpornosti, emocionalne regulacije, asertivnosti i stilova komunikacije, samopoštovanja i samopouzdanja, rješavanja sukoba, razvijanja kontakta, stigme, osnaživanja osobnih snaga i osvještavanje osobnih potencijala''.

Mladi se mogu javiti e-mailom ili nazvati na ove kontakte:

• Zavod za psihoterapiju, Bolnička cesta 32, Zagreb
• dnevna.psihoterapija@bolnica-vrapce.hr
• 01/ 3713 – 298

Za sve koji imaju potrebu razgovarati o nečemu što ih brine, problemima u školi, na fakultetu ili poslu, obiteljskim situacijama, partnerskim izazovima ili jednostavno samo imaju pitanja vezana uz mentalno zdravlje, Pukotine donose i popis kontakata organizacija, institucija i udruga kojima se može obratiti za podršku i pomoć profesionalaca na području cijele Hrvatske.

Popis možete pogledati >> OVDJE