Blagdani su vrijeme sreće i veselja. Ili ipak nisu?

Velikom broju ljudi vrijeme blagdana znači vrijeme blagdanske depresije. Tuga, bezvoljnost, usamljenost i umor glavne su karakteristike 'tamne strane' prosinca. Ljudi obolijevaju od depresije zbog različitih čimbenika.

Pročitajte i ovo ZANIMLJIVI PODACI Koliko Djed Mraz mora juriti da bi u jednoj noći podijelio poklone? Koliko purica nastrada tijekom blagdana? Ovo je Božić u ludim brojkama Posebni Pogledajte najokićenije dvorište u Hrvatskoj: Imaju više od 25.000 lampica

>> Kako se nositi s depresijom?

'To mogu biti psihološka obilježja ličnosti, ako smo, primjerice, preosjetljivi na gubitak ili smo skloni pripisivati sebi krivnju za nešto za što objektivno ne možemo biti krivi, ili bar ne potpuno. Drugi faktori padanja u depresiju mogu biti psihosocijalni. To se odnosi na stres kod egzistencijalnih problema, gubitka posla, loših odnosa u obitelji ili prekida emocionalne veze', rekla je za Dnevnik.hr docentica socijalne psihologije Slađana Štrkalj Ivezić u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče.

Tako blagdani nekim osobama, umjesto ugode i zadovoljstva, mogu proizvesti stres. 'Ljudima koji su depresivni teško je osjećati zadovoljstvo, osjećaj 'prisile' da su blagdani i da bi trebali biti veseli još ih više suočava s ovom nesposobnošću i pogoršava postojeću depresiju', rekla je Štrkalj Ivezić.

Drugi razlog pojačanog stresa tijekom blagdana je sociokulturni obrazac da bi se trebali osjećati dobro i družiti se s članovima obitelji. To, dodaje docentica Štrkalj, potiče nelagodu kod osoba koje su usamljene, nemaju obitelj ili su s njom u lošim odnosima, kao i kod osoba koje su nedavno izgubile nekog bliskog.

'Zašto baš ja ne mogu osigurati novac za svoju obitelj?'

Još jedan primjer je božićna groznica i i potrošački mentalitet koji se forsira, bilo da su u pitanju skupi darovi ili zabave. 'To kod jednog broja osoba loše financijske situacije dovodi do nelagode jer se pitaju 'zašto baš ja ne mogu osigurati novac za svoju obitelj' ili razmišljanje o nepravednosti društva koje je dozvolilo da izgubi posao', rekla je Štrkalj.

Prema tome i ukrašene ulice i izlozi u gradu mogu potencirati depresivne osjećaje jer ih se suočava s nemogućnošću da sudjeluju u zadovoljstvu i prilikama koje sebi ne mogu priuštiti mjereno mjerilima potrošačkog društva.

Što učiniti? 'Važno je da se osoba ne okrivljava zato što ne može osjetiti zadovoljstvo. S druge strane, trebala bi pokušati napraviti neki minimalni plan aktivnosti koje bi je mogle veseliti, bez obzira o čemu se radi.

Dobro je imati svoje planove proslava i obilježavanja blagdana, primjerice, posjetiti nekoga kome bi se veselio, ukrasiti kuću, razmišljati o duhovnim vrijednostima', rekla je Šrtkalj Ivezić te je dodala kako bi se bilo dobro odmaknuti od stereotipa potrošačkog Božića ili Božića u krugu obitelji.

Poznato je da materijalni darovi ljude samo na kratko razvesele. Ono što će ih iskreno razveseliti je da im jasno kažemo da su nam dragi i potrebni te da ih prihvaćamo i s manama i vrlinama. 'Ne treba škrtariti na riječima ljubavi, zahvale i dobrodošlice kada zaista to mislimo jer je to nešto što doista pomaže ljudima kada su u najvećoj nevolji', zaključila je Štrkalj Ivezić.