Mislila je da ulaže u naftu, a završila s praznim računom: Ovo su uobičajeni koraci prevaranata

Čak 67 tisuća eura uplatila je 45-godišnja Bjelovarčanka uvjerena da plaća porez na veliku dobit koju je ostvarila - ulaganjem u naftu.

tri vijesti o kojima se priča Tragedija kod Karlovca Policija objavila tko je kriv za nesreću u kojoj je poginuo Nikola Pokrivač Niz promjena Velika novost za umirovljenike: Uvodi se poseban dodatak, a objavljeno je i kada će se isplaćivati TAJNI STANAR FOTO Policija im upala u kuću zbog droge, ali ono što su pronašli ih je zaista prestrašilo

Na oglas o ulaganju u naftu, sirovine i kriptovalute naišla je na društvenoj mreži, ali dobit nikad nije ni postojala. Klikom na oglas - ulazimo na lažne web stranice.

"Adresa nema veze s kompanijom za koju se predstavlja da je. Podaci koji se najčešće traže su: ime prezime, mail i broj telefona i iz toga kreće cijeli proces i prevara", rekao je Jakov Kiš iz Nacionalnog CERT-a, CARNET.

Stranica izgleda gotovo identično originalnoj i upravo poziva na ulaganje u naftu i plin.

Pročitajte i ovo OBRAT U SLUČAJU Detalji ubojstva studentice u Osijeku: "Mijenjao je iskaze, tvrdio je i da se radi o samoubojstvu"

"Često otvaraju lažne internetske domene na kojima su lažni grafovi koji prikazuju rast vaše investicije. Razumijem da je građanima teško prepoznati je li neka domena lažna ili nije. Postoji nekoliko načina, a jedan i je aplikacija scam adviser", opisao je Voditelj Službe kibernetičke sigurnosti Renato Grgurić.

Kad na ovakvim stranicama jednom ostavite svoje podatke, počinitelji idu korak dalje.

"Nakon toga slijedi kontakt, prevaranti kontaktiraju osobe i predstavljaju se kao investitori, za male novce nude veliku zaradu i sve kreće od jedne male investicije i ako oni osjete da su vas dobili kreće njihovo nagovaranje, to su tzv. boiler agenti", dodao je Kiš.

Tjeraju ih na odavanje osobnih podataka pa su zbog sve većeg porasta investicijskih prevara reagirale i banke, donosi reporterka Dnevnika Nove TV Dina Ćevid. 

"Prevare se događaju vrlo često i s vremenom postaju sofisticirane i teže ih je klijentima prepoznati. Od klijenata se traže u principu fotokopija osobne iskaznice, broj tokena, broj kartice, onaj skriveni broj na poleđini i tu trebamo apelirati - banka i ni jedna druga takva institucija neće od vas tražiti takve brojeve", upozorio je Ivan Hrvoje Maljković iz Hrvatske udruge banaka.

Pročitajte i ovo Loše vijesti Dnevnik Nove TV doznaje: Ponovo rastu cijene goriva, probija se psihološka granica

Kad jednom novac uplatite - gotovo je nemoguće do njega doći. "U svim slučajevima počinitelji su bili u inozemstvu pa je samo istraživanje provedeno sa značajnim poteškoćama i zato je jedini lijek prevencija", rekao je Grgurić.

Ove godine bilo je više od tisuću internetskih prevara na koje su Hrvati uplatili oko šest milijuna eura.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.