Bivši premijeri: Laž je da je Hrvatska dijelila BiH

Na današnjem sastanku u Vladi, na kom je bilo riječi o govoru predsjednika Republike Ive Josipovića u bosanskohercegovačkom parlamentu, sudjelovali su predsjednici četiriju vlada od sredine srpnja 1991. do kraja siječnja 2000., Franjo Gregurić, Hrvoje Šarinić, Nikica Valentić i Zlatko Mateša, te potpredsjednik u sve te četiri vlade Mate Granić. Valentić je naglasio kako su izjave koje govore o hrvatskoj agresiji i dijeljenju BiH povijesna neistina. 'Izjave koje govore o agresiji i dijeljenju BiH povijesna su neistina i mi to možemo jamčiti svojim djelima i to potvrđuju mnogi dokumenti, to je izjavila i premijerka i mislim da je to stajalište najvećeg dijela građana i hrvatskog naroda', kazao je Valentić novinarima nakon sastanka.

Pročitajte i ovo Incident zbog zastave Milorad Dodik uhićenim ženama poručio: "Za takve ljude nema mjesta u Banjoj Luci" Tlo ne miruje Potresi pogodili BiH: "Zatreslo u krevetu, prodrmalo i kauč"

Da Hrvatska nije dijelila BiH naglasio je i Gregurić. 'To je apsolutna laž, neistina i velika šteta koja se stvara hrvatskom narodu, a rekao bih i otežava hrvatske puteve u međunardnom političkom korpusu', poručio je. Granić je na upit novinara prokomentirao i današnju Josipovićevu izjavu u Pečuhu, gdje je pojašnjavajući svoj sarajevski govor rekao da pogreške nije činio samo jedan narod ili država, nego je to bio 'konglomerat loših politika koje su zemlje s područja bivše Jugoslavije uvele u krvavi rat'. Granić je, upitan smatra li te riječi podjelom odgovornosti, odgovorio: 'Da, a najvažnije je reći da je zločin i agresiju na Hrvatsku i BiH, kasnije na Kosovo, izveo Slobodan Milošević i politika velike Srbije. To je ono što kao da se zaboravilo. To je ono zbog čega se u Haagu sudilo Miloševiću, Karadžiću i svima ostalima i nema dvojbe da je to tako. I zato se nikad ne smije zaboraviti što je bio početak rata i sukoba na ovom prostoru', naglasio je Granić.

Ne može se govoriti da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH i da ju je dijelila kada se zna da je Hrvatska 'baš tih ratnih teških dana, od 1991. do 1993., primila, zbirnula, liječila veliki broj građana, prognanika i izbjeglica', ne samo, dodao je, Hrvata, već i Bošnjaka i Srba. 'Kao da smo u ovih proteklih 18, 19 godina zaboravili tko je bio agresor', rekao je. Valentić je na pitanje novinara kazao kako se posredno smatra prozvanim nakon Josipovićevog sarajevskog govora. 'Posredno da, jer ako se govori o krivoj politici iz vremena kad smo mi bili predsjednici vlada i ministri vanjskih poslova, onda da. Nisam vidio cijeli govor, ali ono što sam vidio i pročitao govori o činjenicama koje nisu povijesno verificirane ni istinite', naglasio je.

Svatko od nas žali zbog svake žrtve iz tog vremena, ali nema niti jednog dokumenta ni indicije i pravnog dokaza koji može potvrditi da je Hrvatska dijelila Bosnu. 'Hrvatska je branila Bosnu, pomagala obranu Bosne, osobno sam sudjelovao u pomoći Bihaću', istaknuo je. Prozvanim se osjeća i Šarinić koji kaže kako je pročitao Josipovićev govor. 'To što je napisano, to je teško probavljivo', rekao je i naglasio da je 'notorna činjenica' da Hrvatska nije bila agresor u BiH. Mateša se, kao i Šarinić, slaže s Josipovićevom osudom svakog zločina, a obojica naglašavaju 'da su sve hrvatske institucije djelovale upravo na očuvanju jedinstvenosti BiH'. 'Uz SAD, hrvatske institucije dale su najveću doprinos jedinstvenoj BiH', poručio je Mateša.

S njim se složio i Granić ističući da je da su hrvatske institucije 'od početka do kraja, bez obzira na neka vrlo teška razdoblja, uvijek radile isto' i tu istinu, naglašava, spremni su 'svagdje braniti, u Haagu, Bruxellesu, Washingtonu, Moskvi, bilo gdje'. 'Pojedinačne zločine su činile sve strane i tu mi svi podržavamo predsjednika Josipovića. Podržavamo ga i oko toga da je posjetio mjesta zločina, mislimo da je to odlučan državnički potez, ali nemamo nikakvog kompromisa tko je započeo rat, tko je izvršio agresiju i kakva je bila službena politika Hrvatske', rekao je Granić. Mateša je kazao kako je Josipovićev govor pročitao u potpunosti i da je u onom dijelu koji izražava žaljenje zbog žrtava u redu. Hina)