Potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet Siim Kallas, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, izjavio je u četvrtak u Zagrebu da još nije izabrana solucija što se tiče povezivanja juga Hrvatske s ostatkom zemlje, niti je bilo kojoj mogućoj varijanti dana prednost.
Pročitajte i ovo
PUTINOVA ESKALACIJA
Europska komisija o ICBM-u ispaljenom na Ukrajinu: "Rusija se igra s nuklearnom prijetnjom"
Iz Neuma nezadovoljni
VIDEO Prizor za povijest: Prvi kruzer s tisuću putnika prošao ispod Pelješkog mosta
"Koliko ja znam nijedna solucija nije izabrana, niti je bilo čemu dana prednost. Moji kolege iz regionalnog razvoja isto tako su potvrdili da još nema konačnog rješenja niti odluke. To nije pitanje prometa, to je zapravo pitanje politike regionalnog razvoja", rekao je Kallas u izjavi za novinare nakon sastanka u Banskim dvorima s ministrom pomorstva, prometa i infrastrukture Sinišom Hajdašom Dončićem, koji mu je formalni domaćin u Hrvatskoj.
>> Europska komisija: Pelješki most je najbolje rješenje!
Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je ranije u četvrtak da je predstudija izvedivosti koju je naručila Europska komisija pokazala je da je Pelješki most apsolutno najbolja opcija povezivanja juga Hrvatske s ostatkom države.
"Po preliminarnim rezultatima, koji su još u fazi nacrta i koji će biti gotovi, vjerujem, do kraja šestog mjeseca, vjerojatno će najbolja solucija biti izgradnja Pelješkog mosta", rekao je novinarima Hajdaš Dončić, ali je naglasio da se radi tek o nacrtu. Podsjetio je da je ministarstvo prije nekoliko mjeseci ugovorilo izvedbu studije o povezivanju juga Hrvatske s ostatkom zemlje te da se u njoj analiziraju mogućnosti povezivanja.
Hajdaš Dončić je rekao da je s Kallasom razgovarao o pet ključnih tema: regulaciji Transeuropskih prometnih mreža (TEN-T), instrumentu za njezino financiranje CEF-u, četvrtom željezničkom zakonskom paketu EU-a, statusu predstudije izvedivosti povezivanja Hrvatske s jugom države i statusu strategije prometa RH kao jedan od preduvjeta za uključivanje u europske koridore. Također su započeli razgovore o zrakoplovstvu, posebice s naglaskom na sigurnost zračnih luka, te o pomorstvu.
Po njegovim riječima, ono što je sada za RH strateški najvažnije je definiranje "Core Networka", odnosno osnovne mreže koridora te uključivanje hrvatskih prometnih pravaca u tu mrežu kako bi mogli povući sredstva iz europskih fondova.
Ponovljena su hrvatska stajališta da željezničke poveznice od Slovenije do Srbije, koridor 10, zatim željeznička ruta od granice s Mađarskom do Rijeke kao i unutarnji plovni put Dunav postanu sada kroz novu regulativu sastavni dijelovi TEN-T koridora jer to Hrvatskoj omogućuje sufinanciranje spomenutih dionica u iznosu do 85 posto. "Dakle, kad govorimo o željeznici govorimo onda o iznosu koji je zapravo ukupno, koji ne uključuje samo riječki koridor, veći od tri milijarde eura u razdoblju između 2014. i 2020.", istaknuo je ministar.
Također je izjavio da ministarstvo završava prometnu strategiju RH za što je osigurano 100-postotno financiranje.
BiH protiv mosta Pelješac
Pomoćnik ministra za komunikaciju i transport BiH Izet Bajrambašić danas je rekao kako će njegova država biti protiv izgradnje Pelješkog mosta ako Hrvatska s projektom bude krenula jednostrano. Bajrambašić je, inače, i član Savjetodavnog odbora za izbor najbolje prometne opcije u neumskom koridoru, a kako prenosi Klix.ba, on isprva nije mogao vjerovati da je prva potpredsjednica hrvatske Vlade Vesna Pusić uopće izjavila kako je Europska komisija dala prednost mostu u odnosnu na neumski koridor. Upozorio je da to neće moći tek tako proći.
'Mi smo u našim prethodnim komentarima na sve opcije istaknuli da most Pelješac ima nekoliko problematičnih, spornih stvari. Prvo, pravnopolitička situacija, koja se odnosi na primjenu Konvencije Ujedinjenih naroda (UN) o pravu mora koju je Hrvatska u potpunosti pogrešno primijenila u svojim zakonima. Oni osporavaju pravo BiH na njezin suverenitet na moru i njezin slobodan pristup otvorenom moru! Mi smo, također, istaknuli velike građevinske rizike u pogledu gradnje mosta s obzirom da se radi o stupovima visine 100 metara, kao i problem održivosti takvog građevinskog objekta, jer je Neum trusno područje s aspekta zemljotresa', rekao je Bajrambašić.
Dodao je da će BiH biti protiv projekta ukoliko Hrvatska bude jednostrano krenula u realizaciju projekta. 'Mi smo protiv toga uvijek bili iz razloga jer se nije utvrdila pomorska granica i pravo BiH u pogledu Konvencije o pravima mora. I ja, kao i ministar prometa i komunikacija gospodin Damir Hadžić smo isticali da postoje dva problema za most Pelješac, a prioritetno je razgraničenje na moru, kao jedan posao, a drugo je primjena Konvencije o pravu mora.' (D.M./Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook