Preminuo je predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić. Bolovao je od teške bolesti, a stanje mu se naglo pogoršalo zadnjih mjesec dana.
Dobronić je na čelu Vrhovnog suda bio od 18. listopada 2021. godine. Bio je istaknuti pravnik i sudac, a posebno se istaknuo povijesnom presudom.
Na čelo Vrhovnog suda izabran je u listopadu 2021. čime je okončano višemjesečno nesuglasje oko kandidata za tu dužnost između predsjednika RH Zorana Milanovića kao ustavnog predlagatelja i premijera Andreja Plenkovića koji je i tada držao parlamentarnu većinu.
Dobronić je na dužnost izabran podrškom širokog političkog spektra u vrijeme kada se pravosuđe često spominjalo kao najslabija karika hrvatskog društva.
Dobronić, čija je obitelj podrijetlom iz Jelse na otoku Hvaru, ali već tri generacije živi u Zagrebu, rođen je u Čakovcu, gradu u kojemu su mu radili roditelji.
U Zagrebu je završio Pravni fakultet, nakon kojega se zaposlio u Zagrebačkoj banci, Direkciji pravnih poslova. U toj je banci proveo sedam i pol godina, a među ostalim je vodio i Odjel pravnih poslova za devizno poslovanje.
Povijesna presuda
Nakon banke, Dobronić odlazi u Državnu direkciju za robne rezerve na mjesto načelnika pravnog, kadrovskog i općeg odjela. Karijeru nastavlja na Trgovačkom sudu u Zagrebu, gdje kao sudac započinje raditi 1. ožujka 1996. godine. U to vrijeme polaže sve ispite na poslijediplomskom studiju iz trgovačkog prava, a magistarski rad obranio je u prosincu 1998. godine.
Široj javnosti Dobronić je najpoznatiji kao sudac koji je u slučaju 'švicarac' presudio u korist brojnih malih štediša, odnosno u korist društva Potrošač u sporu iniciranom protiv osam poslovnih banaka koji je inicirala Udruga Franak.
U presudi je ocijenio da su banke povrijedile interes potrošača netransparentno mijenjajući kamatne stope te je valutnu klauzulu proglasio nezakonitom. Banke su se žalile višim sudskim instancama, a Ustavni sud je odbacio njihovu ustavnu tužbu.
Pročitajte i ovo
Protiv Dobronića je 2020. godine pokrenut stegovni postupak s obzirom na to da je tijekom 2019. ispunio 71,7 posto propisane sudačke norme, koja bi trebala iznositi 80 posto.
Dobronić je kazao da je 2019. godine njegova statistika bila takva jer nije želio "pro forma" ispunjavati normu, ali i da je to jedina godina kad nije ispunio normu.
Napori za unaprjeđenje pravosuđa
U jednom od svojih prvih intervjua nakon izbora na čelo sudbene vlasti Dobronić je naglasio da svoje imenovanje prvenstveno želi iskoristiti za unaprjeđenje pravosuđa na način koji će kod građana i poduzetnika stvoriti osjećaj jačanja pravnog reda te pravednog djelovanja sustava.
"Slika pravosuđa će se postupno poboljšati u onom trenutku kada sudovi svojim presudama u javnosti stvore utemeljeni osjećaj da se sudi ujednačeno te da sudovi imaju jednak pristup prema svim strankama. I onda kada presude budu ne samo formalno zakonite nego i životno opravdane, razumne i ujedno pravedne. Radi se upravo o bitnom dijelu koji do sada nije bio u dovoljnoj mjeri zastupljen u sudskoj praksi", istaknuo je tada Dobronić.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
TEORIJE ZAVJERE"Gdje je?": Tiktoker ušao u bolnicu kako bi dokazao da je Papa mrtav, Vatikan mu odgovorio
-
Odlučeno jeDodik pobjesnio na novinarska pitanja: "Džaba mu tenkovi. Srpska jaja daleko su tvrđa nego neka druga"
-
Jasna porukaRusija oštro odgovorila na mogući mirovni sporazum: Trump baš i neće biti zadovoljan
