Ognjen Kraus, predsjednik Koordinacije židovskih općina: ''Iz MVP-a su zvali ambasadore da ne dođu na ovu našu komemoraciju''

Kolona je prema spomeniku krenula oko 11:30, a organizatori očekuju oko 2000 ljudi, piše N1.

Pročitajte i ovo Žestok okršaj Bulj oštro odgovorio Pupovcu: "Sinjski Srbi su uz mene, a vaše kozaračko kolo plešite s Plenkovićem, Obuljen i Penavom" antisrpska kampanja Pupovac optužio Bulja: "To je kukavički i protuzakonito. Znamo što mu je cilj"

Komemoraciji su nazočili predsjednik SABA-e Franjo Habulin, predsjednik Koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus, predsjednik SNV-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac te saborski zastupnik Veljko Kajtazi.

Ovo je četvrta godina zaredom da pripadnici nacionalnih manjina imaju vlastitu komemoraciju odvojenu od državnog vrha koji će počast žrtvama jasenovačkog logora odati u nedjelju, a u svom je govoru na komemoraciji to istaknuo i Ognjen Kraus. ''Dogodilo se čak i to da su visokopozicionirani ljudi u Ministarstvu vanjskih poslova zvali amabasadore da ne prisustvuju ovoj našoj komemoraciji. To je vrhunac svega'', rekao je Kraus i dodao da stoji iza ovih optužbi, no o imenima ne može govoriti jer bi za to mogao biti kazneno gonjen.

Milorad Pupovac kazao je da je i on čuo da za navode o pozivanju ambasadora da ne dođu na komemoraciju. ''Čuo sam da je toga bilo, i ako je toga bilo, i ako su to radili predstavnici državne vlasti, ne služi im na čast i pokazuje koliko duboko ne razumiju smisao ovog okupljanja i koliko duboko ne razumiju koji je njihov posao. Mi se nismo ovdje okupili da bi napravili štetu svojoj zemlji. Nismo se okupili da bismo na svojoj zemlji slavili ljagu.

Mi smo se ovdje okupili da bismo svoju zemlju okupili od onih koji tu ljagu šire, od onih koji tu štetu nanose. Prema tome, ako je neki Vladi činovnik ili dužnosnik posegnuo za telefonom da se ovdje ne okupe oni koje smo pozvali, to onda tome i onome tko je dao tu vrstu upute ne služi ni na kakvu čast i ne razumiju zbog čega smo se ovdje skupili'', kazao je Pupovac.

Unatoč navodnom pozivu da ne dođu na komemoraciju, predstavnici amabasada došli su na komemoraciju.

Na komemoraciju stigli predstavnici veleposlanstava Izraela, Nizozemske, Španjolske, Velike Britanije, Srbije, Slovenije, Njemačke, Francuske, Australije, kao i Dunja Mijatović, povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe.

SDP-ov Arsen Bauk na svom je profilu na Facebooku objavio fotografiju iz Jasenovca uz poruku ''Danas oni koji poštuju, u nedjelju oni koji moraju''.

Kraus uputio poruku premijer Plenkoviću

"U godinu dana ništa se nije promijenilo, još je gore. Ekstremna desnica jača. Prije dva dana održan je ustaški dernek u Splitu. Uz sve počasti i prisustvo gradskih vlasti i uz zaštitu policije. Reakcije nema. Do kada, ministre policije i premijeru? Zar smo mi tu da podnosimo tužbe DORH-u na osnovu zakona RH? Da ste u razgovore s nama uložili onoliko energije koliko ste uložili u komemoraciju u Bleiburgu, bila bi jedna komemoracija. Tražimo samo da poštujete hrvatske zakone kao što ćete poštovati austrijske'', kazao je u svom govoru Ognjen Kraus pozvavši se na, kako je rekao, povijesni revizionizam i Vladin odnos prema ustaškom pozdravu "Za dom spremni".

Komemoraciji se pridružio i SDP, koji je o tome u četvrtak poslao obavijest navevši kako će komemoraciji uz ostale prisustvovati i kandidati za izbore za EU parlament. Zbog toga je negodovao SDSS-ov Milorad Pupovac, koji je na Facebooku napisao:

"Sutra je komemoracija u Jasenovcu, koju organiziraju Romi, Srbi, Židovi i antifašisti. Četvrta po redu bez predstavnika države. Znamo zbog čega. Znamo da će doći mnogi pojedinci, institucije i organizacije, uključujući i stranačke. Svi su dobrodošli da na primjeren dostojanstven način sudjeluju u ovom za narode žrtava i za Hrvatsku važnom događaju.

Nadamo se da nitko neće slijedi medijsku objavu SDP u kojoj uz najavu dolaska njegova predsjednika s delegacijom ističu i kandidate za predstojeće europske izbore. Molimo sve da imaju na umu da oni kojih se sjećamo nisu imali mogućnost izbora, ne samo između stranaka već ni između života i smrti“, napisao je Pupovac na Facebooku.  Predsjednika SDP-a nije želio komentirati negodovanja o isticanju da će na komemoraciju doći i kandidati za izbore rekavši da je danas naglasak na žrtvama Jasenovca, a ne na izborima za Europski parlament.

Najveći i najozloglašeniji u sustavu logora u NDH

Koncentracijski logor Jasenovac bio je najveći i najozloglašeniji logor u NDH-u, koji su ustaše su počele uspostavljati ubrzo nakon dolaska na vlast za neprijatelje države definirane rasnim zakonima po uzoru na nacističku Njemačku. Neki su logori djelovali više kao tranzitni logori poput Danice i Gospića, dok su u drugima, kao što su Jadovno i Slana na otoku Pagu, bile zatočene tisuće žrtava.

Jasenovac je osnovan u ljeto 1941. godine. Sastojao se od niza logorskih jedinica duž rijeke Save: Bročice, Krapje, Stara Gradiška i Opeka, koja je mjesto trenutačne memorijalne lokacije.

Logor je djelovao kao radni i kao logor smrti, iako revizionistički povjesničari pokušavaju zanijekati masovna ubojstva koja su se u njemu dogodila, kazao je povjesničar Vjeran Pavlaković.

Prema podacima Spomen-područja Jasenovac, do sada je u logoru utvrđeno imenom i prezimenom 83.145 žrtava Srba, Židova, Roma, Hrvata i osoba drugih nacionalnosti, a u muzeju procjenjuju da je konačni broj žrtava vjerojatno oko 100.000. Jugoslavenska službena statistika isticala je brojku od 700.000 žrtava.

Komemoracija se održava u povodu pokušaja proboja iz logora, koji su organizirali preostali zatvorenici logora 22. travnja 1945. godine. Oko 600 muškaraca iz logora Ciglana pokušalo je proboj, od kojih su preživjela 92 zatočenika. Isti dan započeo je i proboj zatočenika iz Kožare. Od njih 167 spasilo ih se samo 11, ističe se na mrežnih stranicama JUSP-a.

Za razliku od Auschwitza, Dachaua ili drugih nekadašnjih koncentracijskih logora, Spomen-područje Jasenovac nema autentične građevine jer su one uništene, pa se komemoracije odvijaju pod velikim spomenikom Kameni cvijet Bogdana Bogdanovića, završenim 1966. godine.

Spomen-područje Jasenovac osnovano je 1969. godine, kao i muzej. Spomen-područje uključivalo je Donju Gradinu, mjesto brojnih masovnih grobnica koji se nalazi na desnoj obali Save, na području BiH. (MT/Hina)