Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) i Ministarstvo pravosuđa i uprave nisu postigli dogovor o povećanju plaća službenicima i namještenicima u pravosuđu 400 eura te stoga SDLSN pokreće postupak mirenja koji, kako poručuju, može dovesti do štrajka.
Na hrvatskim sudovima danas je počeo tzv. bijeli štrajk sudaca koji Udruga hrvatskih sudaca (UHS) naziva mjerama upozorenja zbog izostanka dijaloga s izvršnom vlasti oko povećanja plaća. Sudačka udruga je u ponedjeljak izvijestila da je odaziv na provedbu posebnih mjera upozorenja sudaca, tzv. bijeli štrajk, iznad očekivanja i ranijih procjena od 70 posto.
Suci štrajkaju, hoće li se uključiti Plenković u razgovore?
Što kani Vlada, hoće li se uključiti premijer Andrej Plenković u razgovore, kako bi se riješilo probleme na koje upozoravaju suci kad je riječ o njihovim plaćama, ali i plaćama drugih zaposlenih u pravosuđu, pitali su novinari potpredsjednika Vlade i ministra unutrašnjih poslova Davora Božinovića nakon redovite sjednice šireg Predsjedništva HDZ-a u stranačkoj središnjici u Zagrebu.
''Razgovori su praksa ove Vlade od početka njezina mandata. Što se tiče sudaca, i tu su vođeni razgovori. Dogovorena su dva koraka. Prvo je hitno povećanje, a osim toga na razini države radi se novi zakon i o plaćama u pravosuđu, ali i svih državnih i javnih službenika'', kazao je Božinović u izjavi za medije nakon sastanka u HDZ-u.
''Jasno su komunicirane poruke ministra financija da na kraju tog procesa svi dobiju u okviru mogućnosti, koje postoje u državnom proračunu, veće plaće. Siguran sam da alternative razgovoru nema'', istaknuo je Božinović komentirajući bijeli štrajk sudaca i dodao upitan o mogućnosti kazni: ''Nisam čuo da itko razmišlja o sankcijama prema sucima.''
''Nadam se da svi koji su korisnici usluga bilo kojeg sektora i svi koji su trenutačno u bilo kojoj ulozi pred pravosudnim tijelima Republike Hrvatske neće trpjeti posljedice'', kazao je Božinović.
Pročitajte i ovo
Možete li zamisliti kako će izgledati kolegij Hrvoj-Šipek, Jelenić i Marušić?
Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek sudjelovat će u utorak na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe koji će raspravljati o radu USKOK-a i DORH-a u kontekstu aktualnih događaja.
Oporba je zatražila sazivanje tematske sjednice jer smatra da pravi razlog odlaska bivše ravnateljice USKOK-a Vanje Marušić s te pozicije nije prometna nesreće njezina vozača, koja se dogodila prije godinu dana, nego da se iza toga krije politički pritisak iz Banskih dvora.
Održavanje sjednice podržao je i vladajući HDZ. Dužnosnice se nisu obavezne odazvati pozivu Odbora, a Marušić je u ponedjeljak Odbor obavijestila da neće doći.
O svemu tome, ustvrdio je Božinović, nije bilo razgovora danas na sjednici šireg Predsjedništva: ''Samo je spomenuto da je to sutra jer je uvijek jedna od točaka ono što će se događati u tjednu pred nama.''
Kolegij na kojem sjede Zlata Hrvoj-Šipek, Dražen Jelenić i Vanja Marušić, možete li to zamisliti, pitaju se mnogi ovih dana, a pitali su novinari i Božinovića, kao i strahuju li u HDZ-u, a on je odvratio: ''Zašto bismo se bojali? DORH je neovisna institucija. Nismo mi tu kao izvršna vlast da tumačimo ono što je predmet rada drugih neovisnih institucija.'' ''Siguran sam da će bar dio toga biti pitan i na sutrašnjoj sjednici Odbora u Saboru'', dodao je.
Kad će i formalno biti prglašen kraj epidemije u Hrvatskoj?
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak najavio je da će predložiti završetak epidemije COVID-19, a moglo bi to biti ovaj tjedan pa mnogi iščekuju i kad će se formalno koroni odsvirati kraj.
Božinović je istaknuo: ''COVID-19 nije nestao, no medicinska struka tvrdi kako bi trebao ostati kao endemska bolest. Posljedice više nisu tako ozbiljne pa to opravdava prijedlog da se proglasi kraj epidemije. U ovih par godina siguran sam da smo kao društvo naučili živjeti s tom zarazom, koja je danas mnogo manje opasna nego što je to bilo na početku.''
''Nakon što se proglasi kraj epidemije prestaje i rad Stožera civilne zaštite u kontekstu ove zdravstvene krize, pa samim tim i njegove odluke. Nošenje medicinskih maski primjerice u ljekarnama nakon proglašenja kraja epidemije više ne bi trebala biti obveza jer nestaje pravna osnova za to'', objasnio je Božinović.
Pročitajte i ovo
Destabilizacija regije zbog tragedija u Srbiji?
O slučaju Zambije, kazao je Božinović, danas nisu razgovarali, a kad je riječ o tragedijama u Beogradu i mogućoj destabilizaciji šire regije zbog njih te kontroli oružja u Hrvatskoj, potpredsjednik Vlade je istaknuo da izbjegava, pogotovo u javnosti, davati procjene o mogućoj destabilizaciji i prelijevanju.
''Fokusiramo se na problem nasilja u društvu, kad kažem mi mislim MUP izlazi i informira javnost da imamo povećanje vršnjačkog nasilja, u vrijeme korone je bilo nešto manje, međutim, lani smo imali 418 prijava na razini države što je više nego 2019. jedan do dva slučaja dnevno, to je pitanje za policiju u zadnjem ili predzadnjem redu, a prije toga se svi moramo zamisliti tko nam i kako nam se odgajaju djeca'', upozorio je potpredsjednik Vlade.
''Imamo znanstvena istraživanja koja su sačinjena na međunarodnoj razini, ali i u Hrvatskoj i koja pokazuju da kad govorimo o mlađim maloljetnicima oni provedu od 15 do 30 minuta dnevno u prosjeku u razgovoru s roditeljima. Intervjuirana su djeca, to je vrlo relevantan podatak, kakav je to razgovor – jesi li što jeo ili je to razgovor o pitanjima koja zanimaju i trebaju zanimati mlade ljude jer ako se to ne radi u obitelji , ako se nema vremena, a to je jako loše konstatirati, tada na scenu stupaju drugi odgajatelji - društvene mreže, aplikacije gdje djeca primaju informacije koje s obzirom na njihovu dob nisu u stanju napraviti razliku između virtualnog svijeta i realnog života'', kazao je Božinović.
Prioritet je imati stručnjake u školi, dodao je, i puno ljudi je to komuniciralo: ''Plaćamo i ceh načinu života, izmjeni temeljnih vrijednosti, ali svako odgovorno društvo tom pitanju mora dati prioritet jer se radi o djeci i budućnosti, a to ne može biti odgovornost djece, nego starijih uključujući i sve institucije.''
Svi koji posjeduju ilegalno oružje, mogu ga vratiti anonimno
Što se tiče oružja u Hrvatskoj, podsjetio je da je policija tijekom posljednjih 15 godina u sklopu kampanje "Manje oružja, maje tragedija" prikupila 356.656 komada vatrenog oružja, od čega 6273 automatskog te više od šest milijuna streljiva i preko šest tona eksploziva.
''Akcija je modernizirana, ali ona ne prestaje. Bitno je reći da je posjedovanje ilegalnog oružja kazneno djelo. S druge strane, svi koji žele vratiti oružje, mogu to anonimno učiniti i neće snositi sankcije za to. Vrlo je važno da je ilegalnog oružja manje. Ne možemo govoriti o tome da će ono, nažalost, nestati s ilegalnog tržišta, ali kao društvo moramo učiniti sve kako bi se demotiviralo one koji na ilegalan način posjeduju oružje'', istaknuo je ministar unutrašnjih poslova.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
HDZ se ranije danas oprostio od Nikice Valentića, bivšeg predsjednika Vlade, koji je i kao član HDZ- bio saborski zastupnik u dva mandata.
Možemo biti ponovni na Valentićev doprinos suvremenoj Hrvatskoj, poručio je u govoru na komemoraciji Plenković, od kojega građani očekuju doprinos rastu njihovih plaća, a što premijer najavljuje već danima, ali konkretne detalje i dalje ne otkriva, kao ni kad je riječ o novom izbornom zakonu.
