Nakon posjeta Zadru premijer Andrej Plenković je komentirao aktualna pitanja u izjavi za medije te se ponukan novinarskim pitanjima osvrnuo i na izbore u BiH te odgovorio na kritike predsjednika Republike Zorana Milanovića.
Novinari su ga pitali o izjavi njegova bivšeg stranačkog kolege predsjednika Domovinskog pokreta i gradonačelnika Vukovara Ivana Penave da u Hrvatskoj imamo vlast koja ne zna što je interes Hrvatske, a kamoli Hrvata u BiH.
''To je nebitna izjava, irelevatna stranka i čelnik, čovjek koji je zahvaljujući HDZ-u postao gradonačelnik. Nisu doprinijeli ni milimetra za jačanje položaja Hrvata u BiH. Kao kontraargument naklapanjima njega, Mostovaca i Milanovića trebalo bi slušati izjave čelnika bošnjačkih stranaka. Kad čujete njih o Schmidtu, čut ćete da je HDZ pobjednik izbora, da je Schmidt osigurao participaciju u vlasti… kad to kaže onaj koji je de facto opstruirao izbor, onda je to puno bliže istini'', kazao je Plenković.
''Milanović je isključivo radio štetu i danas kao poraženi ljubomorni luzer je krenuo napadati rješenje koje je donio Schmidt, a mi smo unatoč njemu zaštitili prava Hrvata'', kazao je Plenković, kazavši i da Milanović ne zna kako se zove visoki predstavnik: ''To da nije žalosno, bilo bi smiješno''.
''Milanović dodatno doprinosi Komšićevim glasovima svojom izjavom u nedjelju dok traje izborni proces, dakle svaka njegova izjava je dodatno motivirala Bošnjake da glasaju za Komšića kao hrvatskog člana predsjedništva, da se ne izabere Borjana Krišto. To je jasno kao dan, to svatko tko prati procese vidi'', zaključio je Plenković.
Upitan za naslovnicu Nacionala da je naložio bivšem ministru gospodarstva Tomislavu Ćoriću da se Petrokemija zatvori, odvratio je da je ''to novina koju nije vrijedno komentirati''.
''Već šest godina 90 posto njihovih naslovnica su o meni, 90 posto njihovih stranica su o meni. Da im dam zrnce kredibiliteta, važnosti, bilo bi previše. To je pokušaj USKOK-ova optuženika, kako bi rekao njegov kompanjon iz Slovenske, kriminalca koji nastoji izmišljati stvari sa sastanka da bi vjerojatno zaštitio sebe, misleći da ja imam veze s njegovom ulogom optuženika sa slučajem koji je vezan s njegovom ulogom u JANAF-u. Nemam veze ni s tom novinom ni s insinuacijama ni s optuženikom. Na Aktualnom satu u Saboru sam rastumačio sve procese, a odazivati se na Mostove inicijative odgovor je nula'', poručio je predsjednik Vlade i HDZ-a.
Što se tiče novog kraka afere Ina i majke Damira Škugora Rade Škugor da je kupila i unosno preprodala potraživanja od Dalekovoda, rekao je: ''Ne znam ništa o tome. Vidio sam vijest, ali ako netko o tome ima nešto ispitati, to sigurno nije Vlada''.
Osvrnuo se i na Milanovićeve kritike upisa HDZ-ova saborskog zastupnika Ante Bačića Baće u ratnu školu 'Ban Josip Jelačić', namijenjenu budućim nacionalno-sigurnosnim vođama.
"Kad je netko tako jako poražen na vanjskopolitičkom polju, onda traži neku temu. On je posljednjih godinu i pol dana štetio. Mora se čovjek zapitati čemu to. Kad imate Christiana Schmidta koji vam može pomoći ako sve ostalo ne uspije, a vi ga stalno vrijeđate mjesecima ....On je unatoč njemu pomogao", kazao je Plenković.
Opetovao je da će Hrvatima biti bolje nakon Schmidtove intervencije: "To kažu svi, pa čak i Komšić. Komšiću je u kampanju išao Milanović, a ne ja. On je ostao na skupu u Sarajevu, ne bi li se tad izabrao čovjek koje su birali Hrvati. Cijela ta naknadna pamet je licemjerna. Tko je on da nama govori što se i kako trebalo kad je on bio u kampanji za Komšića?"
Upitan oko diplomatskih misija i mjesta, podsjetio je da su Milanoviću poslali prijedloge prije dvije godine: ''Milanović je to izblokirao nekakvim nebulozama o fifty-fifty imenovanjim dužnosnika u MORH-u. Što se tiče VSOA-e, miješati imenovanje ravnatelja s drugim imenovanjima u MORH-u, to je neka njegova želja, a ostalo ide sukladno s nadležnostima - o tome će razgovarati s ministrom obrane''.
Ponovio je da je ''Milanović, a to je prava tema, štetio borbi za interese Hrvata u BiH, činio sve da bi ugrozio strateške ciljeve Hrvatske. Schmidt je unatoč njemu pomogao Hrvatimu BiH''.
"Mene čudi kako njega nitko nije pitao od hrvatskih medija, pa zar nije preko vikenda skupina predsjednika srednje i istočne Europe donijela izjavu - ''mi predsjednici država srednje i istočne Europe koji smo posjetili Ukrajinu nakon što je počela ruska agresija''... Ja sam pogledao popis zemalja i rekao - gle čuda, nema Hrvatske. Što ga to niste pitali? Je li možda odbio? Je li propustio otići u Ukrajinu, pokazati solidarnost?'', zapitao je premijer.
I nastavio: ''Zar nije mjesecima izricao tlapnje da je Rusija jaka i da je ne treba dirati? Ni hrvatski mediji više to ne primjećuju nego se bave efemernim pitalicama. Te nebuloze su jako štetne i njih bi trebalo temeljito analizirati. No, mislim da 90 posto aktera koji se razumiju u politiku, jasno su pokazali čija se politika ispalita i čija je bila uspješna. Cilj je bio napraviti osigurače da Hrvati budu dio izvršne vlasti''.
Što se tiče Plenkovićeva odlaska u New York u UN koji je Milanović nazvao bijegom, Plenković je rekao da je onda i on, Milanović, prethodno kad je išao u UN bježao, isto kao Kolinda Grabar-Kitarović i tako iz godine u godinu.
Podsjetio je i kako je sve predsjednik nazivao visokog povjerenika: ''Dakle, kad imate ne Schulza, ne Scholza, ne Švabu, ne svinjara, nego Christiana Schmidta koji jedini može pomoći ako propadnu svi napori, a vi ga konstantno vrijeđate mjesecima, onda sigurno ne želite dobro''.
"Ovaj čovjek je unatoč njemu pomogao Hrvatima u BiH - zato što ima povjerenja u neke druge ljude u Hrvatskoj koji se bore za interese Hrvata u BiH strpljivo, inteligentno, argumentima, s ciljem iznalaženja rješenja", kazao je Plenković.
''Bukanjem se ništa ne može postići. Cijela njegova priča naknadne pameti je sramotna i licemjerna. Tko je on da nam danas tumači što se trebalo učiniti za BiH, on koji je išao kod Komšića u kampanju protiv hrvatskih kandidata. Njegov je kredibilitet nula, zato cijelo vrijeme radi štetu'', zaključio je Plenković.
Pročitajte i ovo
RAZGOVORI I S BANOŽIĆEM
Plenković odgovorio Milanoviću oko slučaja Kinder: ''Ljudi nisu lopte''
Plenković je ranije istaknuo važnost zadarskog aerodroma za turizam Zadra i regije te najavio daljnju pomoć Vlade u njezinom razvoju.
Za Zadar i Zadarsku županiju posebno je, po njegovim riječima, važna prometna intermodalnost, odnosno infrastruktura koja uključuje zračnu luku, trajektnu luku i terminal Gaženica i željeznicu. Time Zadar postaje pravo jadransko središte, rekao je Plenković.
Kada je riječ o projektima modernizacije zračne luke, podsjetio je da je zadnjih šest godina u zadarski aerodrom uloženo 130 milijuna eura te da su ubuduće na raspolaganju sredstva iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka, EU-a, no tu su i nacionalna sredstva i vlastita sredstva zračne luke.
"Siguran sam da će ulaganja omogućiti daljnji rast prometa", rekao je Plenković i najavio Vladinu potporu razvojnim projektima zračne luke.
Govoreći o ovogodišnjoj turističkoj sezoni, Plenković je rekao kako podaci govore u rekordnom broju turističkih dolazaka i noćenja, što se, kako je rekao "uklapa u cjelovitu politiku Vlade u kreiranju povoljnih okolnosti dolaska stranih turista u Hrvatsku".
"Ovo je turistička sezona o kojoj ćemo govoriti i na Danima turizma u Šibeniku potkraj tjedna, kada ćemo rezimirati dosadašnje rezultate koji su u rangu onih iz 2019. Male su razlike u broju dolazaka i noćenja, ali ono što je puno važnije su prihodi i doprinosi turizma i s njime povezanih djelatnosti", kazao je Plenković.
Također, izrazio je uvjerenje da će se rast BDP-a nastaviti i u četvrtom kvartalu, čemu su doprinijele i Vladine mjere.
Direktor Zračne luke Zadar Josip Klišmanić predstavio je ovogodišnje rezultate, koji su premašili one iz 2019. godine te najavio dva velika projekta koji će se financirati novcem iz Europskih fondova, a dijelom vlastitim sredstvima.
"Nakon krize izazvane koronavirusom, velikog pada prometa i teškog oporavka, čekaju nas velika ulaganja. Riječ je o produljenju uzletno-sletne staze i elektrifikaciji i ekologizaciji prihvata i otpreme zrakoplova", istaknuo je Klišmanić.
Pritom je istaknuo da će zadarska zračna luka postati prva zelena zračna luka, a s novim investicijama će smanjiti emisiju ugljičnih plinova za gotovo 50 posto.
"Foto-naponskom elektranom namirivat ćemo sve potrebe kojom se opslužuju zrakoplovi, a u novoj zgradi imat ćemo dodatnu foto-naponsku elektranu kojom ćemo podmirivati sve naše potrebe za električnom energijom", naveo je te dodao da će se dogradnjom piste omogućiti slijetanje zrakoplovima na prekooceanskim letovima, što će omogućiti povećanje prometa i gospodarski razvoj.
Premijer Plenković čestitao je Klišmaniću na uspješnoj poslovnoj godini te ustvrdio kako se podaci o broju putnika, koje je predstavio prvi čovjek zračne luke, uklapaju u cjelovitu politiku Vlade RH u kreiranju povoljne atmosfere dolazaka stranih turista u Hrvatsku.
"Koliko vidim, u Zadru ih se još očekuje barem 50.000 do 100.000", dodao je Plenković, izrazivši zadovoljstvo proteklom turističkom sezonom koja će po mnogo čemu biti rekordna.
Pročitajte i ovo
IZBORI U BiH
Plenković: ''Od vikanja i vrijeđanja, za što se zalagao Milanović, nema nikakve koristi''
Nakon Zračne luke premijer je posjetio ribarsku luku u Gaženici, a potom je u Zadarskoj županiji prisustvovao potpisivanju sporazuma o sufinanciranju izrade studijske, projektne i natječajne dokumentacije za razvoj vodoopskrbe na uslužnom području Vodovoda Zadar vrijednog 50-ak milijuna kuna.
U pratnji premijera Plenkovića su ministri Radovan Fuchs i Oleg Butković te državni tajnik u Ministarstvu mora prometa i infrastrukture Josip Bilaver.