Ugledne njemačke novine objavile razgovor s Thompsonom: "Poželjeli biste ga za susjeda sve dok ne krene razgovor o politici"

Michael Martens razgovarao je s Markom Perkovićem Thomopsonom prošle godine u njegovoj kući u Čavoglavama, no tekst je objavljen tek sada, zbog autorizacije.

Pročitajte i ovo užas u njemačkoj Stravično otkriće: U stanu pronađene dvije mrtve bebe Odluka SAD-a na testu "Ukrajinci ne bi trebali čekati da rakete prijeđu granicu", kaže Baerbock, ali njemačka i talijanska vlada misle drugačije

U iscrpnoj analizi njemački autor opisuje uvjete pod kojima je nastala pjesma "Bojna Čavoglave" tijekom napada "premoćnih srpskih postrojbi pod vodstvom Ratka Mladića, odgovornog za strijeljanje 7.000 osoba u Srebrenici".

"Tada, na prvoj liniji bojišnice, Thompson je napisao svoj prvi hit. 'Bojna Čavoglave' koji govori o obrani njegovog sela. Bez poznavanja ove pjesme i rata o kojem se u pjesmi radi, je nemoguće razumjeti fenomen Thompson. Slogan nadmoćnih srpskih napadača je glasio: Hrvatima će ostati samo toliko zemlje koliko se vidi s vrha zagrebačke katedrale. U toj situaciji je nastala Perkovićeva pjesma koja se brzo proširila ratištima", objašnjava Martens i dodaje kako je pjesma "kratkim stihovima i jednostavnim rimama trebala ojačati hrvatski otpor i u tome bila izuzetno uspješna", prenosi Deutsche Welle. No, sporan je početak pjesme s pozdravom "Za dom spremni" kojeg Martens uspoređuje s njemačkim "Seig Heil".

Thompson niječe povezanost pozdrava "Za dom spremni" sa zločinima NDH tijekom Drugog svjetskog rata i poziva se na povijesne korijene ovog pozdrava. On isto tako govori da ljudi ubijeni za vrijeme NDH nisu ubijeni zbog "simbola" nego zbog "bolesnih glava koje su slijedile Sotonske planove".

No Martens naslućuje i druge razloge zbog kojih Thompson ustraje na ovom spornom pozdravu. "Da na svojim koncertima ustraje na ovom pozdravu djeluje kao tvrdoglavost no isto tako može biti povezano i s hladnokrvnom proračunatošću. Jer konstantno kršenje tabua je dio njegovog poslovnog modela", smatra Martens i, da bi dimenzije Perkovića približio njemačkoj publici, spominje i predvodnika najradikalnijeg krila nacionalističko-populističke Alternative za Njemačku – AfD koji uvijek iznova šokira javnost svojim revizionističko-nacionalističkim ispadima. "Perković je takoreći, pjevajući Björn Höcke", piše njemački novinar.

Krivi Židovi

U dijelu razgovora Perković Židovsku zajednicu u Njemačkoj indirektno optužuje za napade na njega i zabrane koncerata u toj zemlji te govori o navodnom utjecaju ove zajednice na medije. "To je djelo klevetnika koji surađuju sa židovskim organizacijama: 'Razumljivo je da su židovske zajednice posebice osjetljive na fenomene fašizma i zato u većini slučajeva na žalost reagiraju odmah i bez provjere istinitosti laži koje se o meni šire'. Pod ovim pritiskom tada uvijek iznova popuštaju organizatori i upravitelji dvorana: 'Tamo gdje moji protivnici dobivaju podršku židovske zajednice, pruža im se mnogo prostora u medijima za realizaciju svojih planova a taj plan se uvijek sastoji u tome mene i moju publiku prikazati u lošem svjetlu'."

Na kraju razgovora koji je obavljen "u ugodnoj atmosferi obiteljskog doma u Čavoglavama uz hrvatsko vino i pršut" Martens donosi svoj osobni zaključak o Marku Perkoviću Thompsonu. "Domaćin je bio pristojan, nenametljiv i ugodan. Netko koga biste si poželjeli imati za susjeda – toliko dugo dok pričate o vremenu i djeci. Ali ne i o povijesti i politici. U tom trenutku se Perković pretvara u Thompsona. Thompson se predstavlja za bezopasnog hrvatskog patriota, no on to nije. On ispod svoje bijele veste nosi crnu košulju", zaključuje Martens.