Ako izuzmemo prošlu godinu, gospodarski rast i plaće, pa i mirovine, rasle su, ali sve je to manje nego u ostatku Europske unije. Sada Hrvatska gleda neke zemlje sa začelja, a prije deset ili više godina bila je među boljima.
U privatnom posjetu
Premijer Plenković s obitelji u Vatikanu: Kratko se susreo sa Svetim Ocem
Istraga u tijeku
Zatvoreno popularno turističko odredište: Dogodila se strašna nesreća
tisuće vjernika
FOTO/VIDEO Nevjerojatne scene s Kristova groba: Pogledajte prizore koji ostavljaju bez daha
Reporter Dnevnika Nove TV Mislav Bago analizirao je životni standard u Hrvatskoj. Primjerice, frižider je 1998. godine imalo 90 posto hrvatskih domaćinstava, a 2019. godine taj je postotak skočio na 99,6 posto.
Mikrovalna pećnica bila je rijetkost
Što se tiče automobila, svako drugo domaćinstvo, odnosno njih 50 posto imalo je jedan automobil 1998. godine, a 2019. 71,4 posto domaćinstava. Tek pet posto obitelji 1998. godine imalo je dva automobila, a 21,3 posto domaćinstava imalo ih je 2019. godine.
Samo pet posto domaćinstava 1998. godine imalo je mikrovalnu pećnicu, 2019. godine radilo se o više od 54 posto.
Pročitajte i ovo
DZS objavio podatke
U prva tri mjeseca ove godine zabilježen najmanji pad BDP-a od početka koronakrize, Marić: ''Podaci su čak i bolji od projekcija Vlade''
Pročitajte i ovo
Rast 5,5 posto
Plenković zadovoljan procjenom Fitcha: "Hrvatska se priprema za turističku sezonu koja će potaknuti snažniji gospodarski rast"
Jedan je od kriterija blagostanja BDP po stanovniku. Tu Hrvatska zapravo stagnira jer iako raste, druge zemlje rastu brže. Primjerice, Slovenija je 1991. godine i nakon rata bila najbogatija, a Hrvatska je bila na trećem mjestu.
Posljednje mjerenje 2019. godine pokazalo je da je Slovenija i dalje na prvom mjestu, dok je Hrvatska pala na čak deveto.
Kako zaustaviti iseljavanje?
Rast od pet posto za ovu godinu nije dovoljan za oporavak hrvatskog gospodarstva. Najbolje smo rasli u razdoblju od 1994. do 1997. godine, istaknuo je Bago.
Hrvatski je problem, kao i svih novih članica Unije, veliko iseljavanje. Iskustva su pokazala da iseljavanja prestaju kada zemlja dođe do 75 posto BDP-a Europske unije. A kako bi to izgledalo u Hrvatskoj na primjeru plaća?
Trenutačno je prosječna plaća u Hrvatskoj 7138 kuna, a kada bi se europski BDP pretvorio u plaću, ona bi se popela na 8300 kuna i više. Kada bi takve bile prosječne hrvatske plaće, pretpostavka je da bi se zaustavilo iseljavanje, zaključio je Mislav Bago.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr