Prije točno sedam godina Andrej Plenković je izabran za predsjednika Vlade. U tih sedam godina suočio se s brojnim ozbiljnim krizama te nedvojbeno ostvario određene rezultate. No kako i krize i rezultati imaju i lice i naličje, o pravoj ostavštini Plenkovića i njegovih vlada, kao i posljedicama koje su ostavile na institucije i društvo, tek će se donositi zaključci.
Plenković se hvali, kaže da je njegova Vlada krize rješavala, a da su ciljeve ostvarivali.
Hvali se tako prometnom infrastrukturom, rastom plaća, te između ostaloga i smanjenjem nezaposlenosti.
"Imali smo jako puno kriza, sa svima smo se nosili najbolje što je moguće, pretvorili se nerijetko u Vladu koja je provodila državni intervencionizam, ali smo to činili svjesno jer smo znali da je jedina koja u takvim vremenima može stati uz građane", rekao je Plenković.
Kriza zaista nije nedostajalo: počelo je s Agrokorom, zbog čega je pukla koalicija s Mostom, u a Vladu je brže bolje uskočio HNS - premda za to nije dobio glasove građana kada je na izbore izlazio sa SDP-om. Uslijedila je pandemija, potresi, energetski šokovi, inflacija.
Oporba ipak ima nešto drugačiju perspektivu: podsjećaju da nikad nijedna Vlada nije imala tolike količine što jeftinog, što besplatnog novca za rješavanje problema i provođenje reformi.
"Sedam godina Vlade Andreja Plenkovića je sedam godina neprovođenja reformi, izrazitog rasta broja korupcijskih afera, više se ne broje u milijunima, nego u milijardama", poručuje Sandra Benčić iz Možemo!
Iza brojnih dobrih ekonomskih pokazatelja krije se često, kažu, demografska katastrofa.
"Govoriti o uspjesima Vlade kada vas vaše stanovništvo napušta, kada odlazi iz države? A dovodite i uvozite radnu snagu, i šta još time radite? Snižavate cijenu rada", kaže Nikola Grmoja iz Mosta.
Oko sedam godina malo je suglasja, no u superizbornoj godini najvažnije će biti kako na njih gledaju - građani.
Analiza Hrvoja Krešića
Reporter Dnevnika Nove TV Hrvoje Krešić analizirao je sedam godina Vlade Andreja Plenkovića.
"U ovih sedam godina Andrej Plenković je promijenio 28 ministara i ministrica. To je više nego ddovoljno da se formira još jedna Vlada. Ima ih za dvije nogometne ekipe skupa sa zamjenom. Svje je krenulo s Mostom i trenutkom kada je Plenković na sjednici Vlae razriješio troje ministara. Ostali su kasnije odlazili zbog političkih ili korupcijskih afera. Tek poneki je otišao vlastitom voljom.
Plenković je ignorirao pritiske i poručivao da on donosi odluke kada on želi. Pa mu se dogodilo da je Darko Horvat kao ministar priveden što je bila ozbiljna politička blamaža i ozbiljno je poljuljano povjerenje građana u institucije. Slučajevi nisu dobili svoj pravosudni epilog. Neki ministri su još uvijek u pravosudnim procesima.
Po Plenkovića je možda najopasnija priča ona Gabrijele Žalac. Sjećamo se curenje poruka u kojima se spominje AP. Plenković je Žalac dugo i gorljivo branio i kad joj je u dvorištu osvanuo Mercedes i kad je prouzročila prometnu nesreću u trenutku kada već dugo nije imala valjanu vozačku dozvolu. Tu su još Aladrović, Kuščević, Tolušić, a od prije neki dan i Paladina. Njegov pak slučaj nema veze s vremenom koje je proveo u Vladi.
Ostali bivši ministri neće imati posla s pravosuđem jer su neki otišli zbog političkih pritisaka. No, političari se smjenjuju ne samo zbog kaznene odgovornosti, već i zbog moralne i političke odgovornosti.
Branjenjem svojih ministara pod svaku cijenu, često i nauštrb nekih institucija, nisam baš siguran da je Andrej Plenković dao doprinos podizanju demokratskih standarda u Rh, sasvim suprotno", kaže Krešić.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
