Teško da bi se sjever i jug zemlje, bez novca iz europske blagajne, spojili. Projekt Pelješkog mosta težak je više od 400 milijuna eura.
A više od 70 posto javne infrastrukture u proteklih deset godina izgrađeno je upravo novcem iz EU fondova.
Tko je povukao više novca, svojevrsno je natjecanje. 2019. to je bio Ludbreg. Najviše realiziranih projekata po stanovniku.
Godinu prije – rekorder je bio Zadar. Kažu: ključno je bilo - imati tim i na vrijeme uskočiti u vlak s pretpristupnim fondovima.
"Povučeno je u ovoj financijskoj omotnici više od 50 milijuna eura", kazala je v.d. pročelnika za EU fondove Stefani Mikulec Perković.
Od ulaganja u kulturu i mlade, do rješavanja prometne infrastrukture. Ista priča i osamdesetak kilometara južnije.
Transformacija Šibenika europskim novcem
Bi li transformacija Šibenika bila moguća bez europskih fondova?
"Jednostavan je odgovor: ne bi. Šibenik je zaista primjer grada koji početak svog uspona vezuje upravo za ulazak Hrvatske u Europsku uniju", objašnjava gradonačelnik tog grada Željko Burić.
Novo ruho dobile su četiri tvrđave, jedna morska i tri kopnene. "U osam godina je obnovljeno više od 25 tisuća kvadrata kulturne infrastukture", navodi ravnateljica Javne ustanove Tvrđava kulture Šibenik Gorana Barišić Bačelić.
Gradi se i Centar za mlade, kao i Studentski dom. Šibenik, Petrinja, Sisak i Daruvar dobili su i veteranske centre.
Obnavljale se morske luke, bolnice i sveučilišta
Europskim novcem obnavljale su se i morske luke - njih 22 zahvaljujući europskom novcu, dobile su novi sjaj. A za razvoj otoka tu je i novih 150 milijuna eura.
Obnavljale su se energetski i bolnice i sveučilišta. U nekadašnji Radnički dom u Borovu Naselju useljavaju studenti.
"Veleučilištu će omogućiti otvaranje novih studijskih programa, a samim time i privlačenje studenata iz Hrvatske i regije u grad Vukovar", kazao je dekan Veleučilišta "Lavoslav Ružička" Vukovar Željko Sudarić.
A skromna su bila očekivanja od Europe u slavonskoj općini Levanjska Varoš. Godinama su hvatali korak s ostatkom zemlje.
"Naš je proračun veoma mali i teško je izfinancirati, pogotovo kad prođeš na nekom natječaju gdje moraš svoj dio sredstava dati, teško je praviti projekte", navodi načelnik općine Slavko Tidlačka.
Trebalo je, kažu, prvo riješiti ono osnovno, infrastrukturu. Danas vjeruju da im je budućnost obnova lječilišta i zdravstveni turizam.
Ove godine - nova omotnica s eurima
Ravnomjeran razvoj - poput papagaja ponavljaju te riječi u resornom Ministarstvu. Kao i činjenicu da nas nove prilike čekaju s novom omotnicom u kojoj je 25 milijardi eura.
Pročitajte i ovo
A hoćemo li do kraja ove godine, odnosno do kraja ove financijske perspektive, iskoristiti i opravdati planirani novac?
"Od desetak tisuća projekata, zasigurno ima onih koji se neće uspjeti završiti iz niza razloga do kraja ove godine", rekao je ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić.
Neki će se, kaže, poput obnove željezničke infrastrukture, najvjerojatnije prenijeti u iduće financijsko razdoblje. Kako projekt ne bi "pao" na teret državnog proračuna.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
