Srbijanski političari, osim radikala, u izjavama za "Biznis" slažu se da politika ne bi trebala ugroziti gospodarstvo te da Srbija mora nastaviti borbu protiv odluke o neovisnosti Kosova diplomatskim i političkim sredstvima, a da je, s druge strane, potrebno surađivati i jačati suradnju u pitanjima regionalne sigurnosti, ekologije i gospodarstva.
Pročitajte i ovo
15 dana blokade
Vučić prelomio: "Ovo je pet mjera kojima ćemo hitno riješiti situaciju na Kosovu"
O ratnoj odšteti kasnije
Aleksandar Vučić: „Beograd neće pristati na ultimatume Kosova, neće biti lako onima koji su mislili da će Srbiji uzeti sve“
"Ispravno je što je ministar vanjskih poslova (Srbije) uložio prosvjed i slažem se da svi trebamo oštro prosvjedovati zbog odluke bilo koje države da prizna neovisnost Kosova, ali regionalna suradnja, koja je jako bitan faktor europskih integracija kojima svi težimo, ne smije se prekidati", kaže dužnosnik stranke G 17 plus Nikola Papak.
Predsjednik Izvršnog odbora Nove Srbije (Velimira Ilića) Miroslav Markićević za "Biznis" kaže da odluke susjednih zemalja, Hrvatske, Mađarske i Bugarske o priznanju neovisnosti Kosova smatra neprijateljskim činom prema Srbiji, ali i da ne vjeruje da će gospodarska suradnja s tim zemljama biti obustavljena.
"Smatram da treba prekinuti diplomatske, ali ne i gospodarske odnose", kaže Markićević i dodaje da će tako i biti, jer su i zemlje o kojima je riječ uložile mnogo novca u Srbiju, koja ima koristi od njihova kapitala. On dodaje da je u obostranom interesu nastavak gospodarske suradnje, navodeći primjer suradnje Njemačke i SAD-a tijekom drugog svjetskog rata, kada su jedna drugoj propuštale brodove s robom, jer je to zakon kapitala, a kapital ne poznaje granice.
Dragan Šormaz iz Demokratske stranke Srbije (Vojislava Koštunice) kaže da se ta stranka zalaže za prekid diplomatskih odnosa i "nepristajanje ni na kakve ucjene Europske unije, jer je očito da je na susjede Srbije izvršen pritisak", no da treba nastaviti gospodarsku suradnju s državama koje su priznale Kosovo te da tvrtke koje kapital ulažu u Srbiju neće imati nikakvih problema, kao što ih ni dosad nisu imale.
Prema riječima Jelene Marković, glasnogovornice Demokratske stranke (Borisa Tadića), bilo čije priznanje Kosova je neprihvatljivo, a posebno kada se radi o susjedima s kojima je Srbija nakon "burnih 90-tih" odnose jedva dovela na normalnu razinu.
"Smatram da Hrvatska nije trebala priznati Kosovo, jer je srpska nacionalna manjina najjača u hrvatskom parlamentu, ali mi sada pažljivo trebamo reagirati i vidjeti na koji način ćemo sačuvati svoje interese. Također, treba povesti dug politički proces koji ne smije zaustaviti gospodarske odnose", kaže Marković i dodaje da je cilj i interes Srbije nastavak stranih ulaganja.
Najrigidnije stajalište ima potpredsjednik Srpske radikalne stranke Dragan Todorović, koji smatra da sa svim državama koje su priznale neovisnost Kosova treba prekinuti "apsolutno sve odnose, sve dok one ne izmjene te odluke".
Kad je Hrvatska u pitanju, treba poništiti i CEFTA-sporazum, te posebno obratiti pažnju na revidiranje granica s Hrvatskom, jer je ona "priznanjem promjene granica u Srbiji otvorila mogućnost za promjenu granica i prema njoj", kazao je Todorović, dodajući da "duboko vjeruje" da će hrvatske tvrtke u Srbiji "žestoko osjetiti" bojkot srpskih potrošača kada su njihovi proizvodi u pitanju.