Intelektualno vlasništvo: Zarada koju Hrvatska propušta

Odgovor leži u činjenici da se ekonomija drastično promijenila u posljednjih 10 godina. Danas su u poslovnom svijetu na cijeni intelektualno vlasništvo, specifični patenti, poslovni procesi i ljudski potencijalni, ukratko nematerijalna imovina. Uprava jedne svjetske korporacije razmišlja na sljedeći način, ako uložimo sredstva u razvoj i istraživanje, takva investicija se manifestira u novim proizvodima i uslugama. Na taj način razvijamo brand, što znači da u konačnici imamo vrijednost na tržištu.

Pročitajte i ovo Ne vjeruju svi brojkama HDZ se hvali brojkama, Dretar poručuje: "To je kao prekrasna djevojka navečer u klubu, a ujutro slijedi otrežnjenje kad se opere" Stop krivotvorinama Kupujete li lažnjake budite oprezni jer su puni otrovnih tvari

'Čak i ove najveće firme koje su na ljestvici Forbes i SMP, te statistike pokazuju da su i njihove vrijednosti puno više, čak nekad više i od 75 posto vrijednosti firme i to je jako važno za razvoj i profitabilnost, ne samo firme nego i društva', kaže predsjednik Američke gospodarske komore Don Markušić. Prema podacima iz 2005. čak 79,7 posto vrijednosti 500 najvećih kompanija u Americi čini upravo nematerijalna imovina. Prije tridesetak godina taj je postotak iznosio manje od 17 posto. Samo primjera radi, jedan Microsoft je prošle godine uložio nevjerojatnih 9 milijardi dolara u istraživanje i razvoj. Od takve investicije nema koristi isključivo sama kompanija, nego i tržišta na kojima odluči poslovati.

'Naime sa stranim kapitalom dolaze organizacijska znanja, standardi ponašanja, obrazovanje pojedinaca u sustavu. Vi odjednom vidite da takve firme povećavaju produktivnost, podižu razinu znanja svojih zaposlenika, postaju konkurentniji na tržištu i na taj način upravo donose taj svoj dio nematerijalnog vlasništva. To je na primjer i organizacija i poslovni model pod kojim radite', ističe Ivan Vidaković, direktor Microsoft Hrvatska. Ipak, takve kompanije pažljivo biraju tržište na kojem će raditi, odnosno, ne ulaze na tržišta u kojima je zaštita intelektualnih prava mala. Zbog toga neka potencijalna tržišta višestruko gube.

Najveći korisnici sustava za zaštitu intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj strane fizičke i pravne osobe

U Hrvatskoj su, s druge strane, zakonski okviri koji se tiču ovog područja dobri. Čak je i zatvoreno to poglavlje u pregovorima s EU, no ipak, nešto slabije stojimo na području provedbe prava kada dođe do povrede intelektualnog vlasništva. Najlošiji smo definitivno kada je u pitanju broj korisnika sustava i sofisticiranosti upotrebe prava intelektualnog vlasništva u gospodarstvu. 'Nema značajnije industrije niti značajnijeg ulaganja u istraživanje i razvoj pa posljedično nema ni produkcije intelektualnog vlasništva u segmentu patenata. Neće doći do značajnijeg pomaka tako dugo dok gospodarstvo ne stasa, ojača i ne prepozna prava intelektualnog vlasništva kao poslovni resurs kojim može brže napredovati', objašnjava zamjenica ravnatelja Državni zavod za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac.

Tako su za sada najveći korisnici sustava za zaštitu intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj strane fizičke i pravne osobe. Struka tvrdi da je velikim dijelom za takvo stanje krivo samo gospodarstvo, koje prati nedostatak znanja i tradicije samih poduzetnika 'Do sada je bilo iskustvo da upravljanje nematerijalnom imovinom nije bilo na razini uprave i jedna od želja nam je da potaknemo taj proces kod hrvatskih kompanija', kaže Bojan Stipić, direktor konferencije Intelektiv. Najveći hrvatski izazov je kapacitet institucija, odnosno za koje vrijeme te iste institucije mogu apsorbirati znanja koja su im ponuđena i koja postoje na tržištu. Drugi problem je obrazovni sustav, odnosno pitanje educiramo li dovoljno kadrova koji imaju vještine potrebne za modernu ekonomiju. Na žalost odgovor je ne. Zbog takvog stanja višestruko gubimo, jer osim tehnologije moramo uvoziti i know-how, kojeg su drugi razvili i na kojem jako dobro zarađuju.

Emisiju Novac gledajte nedjeljom u jutarnjem terminu na Novoj TV.