HNB: Zakon o potrošačkom kreditiranju imao bi negativan učinak na banke

Ukupan godišnji financijski učinak predloženih izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju na bankarski sektor doseže gotovo 760 milijuna kuna, odnosno oko dvije petine procijenjene neto dobiti banaka za 2013. godinu, a najveći učinak, od 645,2 milijuna kuna, imalo bi smanjenje kamatne stope na kredite u švicarskim francima, procjene su Hrvatske narodne banke.

Pročitajte i ovo ide se u izmjenu zakona Evo koliko banke zarađuju od naknada: "Ministarstvo ne zna kako banke to obračunavaju već ih mole za pojašnjenje" 101 glas za 'Zakon o švicarcu' u Saboru prihvaćen jednoglasno

tri vijesti o kojima se priča U privatnom posjetu Premijer Plenković s obitelji u Vatikanu: Kratko se susreo sa Svetim Ocem poplave u SAD-u VIDEO Povijesno nevrijeme odnijelo prve žrtve: Voda odnijela automobil, spasili se svi osim njih Poziv Domagoja Mikića Biser Dalmacije pretvoren u leglo otpada i ilegalne gradnje, država šuti: "Ovo je nacionalna sramota"

U središnjoj banci ocjenjuju da bi predviđene izmjene tog zakona mogle imati višegodišnji negativan učinak na prihode banaka pa bi ukupan kumulativni učinak izmjena Zakona mogao biti mnogostruko veći.

>> Osam razloga zbog kojih su banke protiv Zakona o potrošačkom kreditiranju

To bi moglo utjecati i na mogućnost i potencijal banaka da odobravaju nove kredite, kao i njihovu sposobnost apsorpcije nepovoljnih šokova iz okružja, a moglo bi potaknuti i snažnije razduživanje banaka, upozoravaju iz HNB-a u Bilješci o očekivanim učincima prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, objavljenoj u sklopu Informacije o gospodarskim kretanjima.

Navode kako najveći učinak na prihode banaka ima primjena povijesnog LIBOR-a na kredite u švicarskim francima (od 645,21 milijun kuna), dok je učinak uvođenja ograničenja visine kamatnih stopa na stambene kredite i kamatnih stopa na ostale potrošačke kredite znatno blaži. Učinak ograničenja kamatnih stopa na stambene kredite procjenjuje se na 28,67 milijuna kuna, a ograničenja kamatnih stopa na potrošačke kredite na 84,88 milijuna kuna.

Iz HNB-a podsjećaju kako se najznačajnije promjene u prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju u usporedbi s važećim Zakonom odnose na izbor parametara koji zajedno s fiksnom maržom određuju promjenjivu kamatnu stopu, limitiranje promjenjivih kamatnih stopa na kredite sve dok je aprecijacija tečaja strane valute u odnosu na kunu veća od 20 posto (u praksi bi se to odnosilo na limitiranje kamatnih stopa na kredite u švicarskim francima koje su banke odobrile ranijih godina) te na određivanje najviše dopuštene razine kamatnih stopa na stambene i ostale potrošačke kredite.

Izbor parametra ili referentne kamatne stope koja određuje moguće varijacije promjenjive kamatne stope, u slučaju portfelja prije odobrenih kredita u švicarskim francima svodi se na uporabu LIBOR-a za švicarski franak. LIBOR na švicarski franak vrlo je slabo povezan s kretanjem troška financiranja banaka i drugim parametrima koji utječu na formiranje cijene kredita, kažu u HNB-u.

Navode kako bi zbog činjenice da LIBOR ne odražava trošak financiranja banaka, primjena LIBOR-a kao parametra rezultirala vrlo raznolikim učincima na teret otplate kredita u švicarskim francima koji bi ovisili gotovo isključivo o trenutku odobravanja kredita.

Tako bi se nekim dužnicima (s kreditima odobrenima u 2007. i 2008. godini) kamatne stope smanjile otprilike na 1 posto, što bi im značajno smanjilo i iznose mjesečnih otplata. Kamatne stope i otplate tek bi se neznatno smanjile ostalim dužnicima sa stambenim kreditima u švicarskim francima, tako da bi ostale u rasponu između 4 i 5 posto ili čak i iznad njega, napominju analitičari središnje banke.

Ističu kako bi predloženi model regulatorne intervencije stoga rezultirao vrlo visokom, arbitrarno generiranom disperzijom kamatnih stopa na postojeće stambene kredite u švicarskim francima.

Isto tako, dodaju, u slučaju postupnog slabljenja švicarskog franka u odnosu na kunu, trajanje učinaka ovako izmijenjenog Zakona razlikovalo bi se od dužnika do dužnika.

Primjerice, uz aktualnu razinu tečaja švicarskog franka prema kuni navedene odredbe ne bi se odnosile na klijente koji su podigli kredite na samom početku 2003., dok bi se odnosile na one koji su ih podigli sredinom iste godine, pri čemu je razlika u tečaju po kojemu su podizali kredite minimalna.

Osim toga, takvo bi se stanje moglo kontinuirano mijenjati zbog uobičajenih fluktuacija tečaja pa bi se dužnici mogli naći u situaciji da se u jednom mjesecu na njih primjenjuju novi uvjeti otplate kredita, a već bi se idućeg mjeseca mogli vratiti prethodno važeći, navode iz HNB-a. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook