Vrhovni sud RH donio je presudu kojom je prihvatio žalbu državnog odvjetnika i preinačio u odluci o kazni presudu Županijskog suda u Zagrebu tako što je optuženika Damira Minkovića osudio zbog dva kaznena djela teškog ubojstva na jedinstvenu zatvorsku kaznu od 35 godina. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u kojem se optuženik nalazi od 2018. godine.
Minković je osuđen zbog ubojstva teško pokretne strine Marice (76) i njezina sina Siniše (50) zbog koristoljublja u studenome 2018. godine u Strugama u Zagrebu. Znao je da je strina slabo pokretna starija osoba. Tijekom noći ušao u kuću u kojoj su živjeli, neposredno pored njegove kuće.
Dok su spavali, strini je nožem zadao četiri rezne rane po vratu, a njezinom sinu tri rezne razne po vratu. Obje žrtve su od ozljeđivanja odmah preminule. Potom je tražeći novac pretražio ladice i ukrao novac koji je pronašao u njezinu novčaniku.
Prvostupanjskom je presudom osuđen na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora 29 godina. Tom presudom je opozvana uvjetna osuda izrečena presudom općinskog suda iz 2016. i uzeta kao utvrđena kazna zatvora iz te presude (osam mjeseci).
Vrhovni je sud preinačio u odluci o kazni prvostupanjsku presudu i optuženiku povećao kaznu. Za svako kazneno djelo teškog ubojstva Vrhovni je sud utvrdio pojedinačne kazne zatvora od 20 (dvadeset) godina te osudio optuženika na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora 35 godina. Pritom nije opozvana uvjetna osuda iz presude općinskog suda.
"Vrhovni sud smatra da su pojedinačne kazne zatvora koje su utvrđene za svako kazneno djelo teškog ubojstva preblage. Preblaga je i jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora. Pravilno je cijenjena olakotna okolnost relativno mlađa životna dob optuženika (38 godina). Otegotnim je cijenjena dosadašnja višestruka osuđivanost (među ostalim i za kaznena djela s elementima nasilja: teška tjelesna ozljeda u pokušaju, teška krađa, razbojništvo i prijetnja) te da je kaznena djela počinio iz egoističnih namjera. No, prvostupanjski sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio okolnosti koje se odnose na sam način počinjenja kaznenih djela. Optuženik je postupao izrazito agresivno, hladnokrvno i bešćutno. Motiv za počinjenje djela bio je apsolutno banalan. Riječ je o najtežim kaznenim djelima protiv života i tijela počinjenima prema žrtvama koje su bile u bliskim rodbinskim odnosima s počiniteljem. Žrtve nisu dale nikakvog povoda za tako nasilno ponašanje optuženika", navedeno je u priopćenju Vrhovnog suda.
Također, Vrhovni sud je ustvrdio kako je podcijenjen značaj dosadašnje osuđivanosti jer upućuje na optuženikovu nepromjenjivu i trajnu neusklađenost s društveno prihvatljivim normama ponašanja, kao i sklonost protupravnom postupanju. Prijašnja osuđivanost i izrečene kazne do sada nisu u potpunosti ispunile svrhu kažnjavanja, odnosno nisu u dovoljnoj mjeri utjecale na optuženika da više ne čini kaznena djela, posebno kaznena djela s elementima nasilja, kakva su i ova za koja je proglašen krivim.
Nije opozvana djelomična uvjetna osuda iz presude Općinskog suda jer je protekao rok u kojem se ta osuda mogla opozvati.
"Postrožena je kazna primjerena ličnosti optuženika i počinjenim djelima u njihovoj ukupnosti. Takva kazna je pogodna za ostvarenje svrhe kažnjavanja i izražavanje jasne i nedvosmislene društvene osude zbog počinjenih kaznenih djela. Kaznom će se na djelotvoran način prvenstveno utjecati na optuženika da ubuduće više ne čini kaznena djela, osobito ona s elementima nasilja. Istovremeno će se utjecati i na sve ostale članove društvene zajednice kako bi shvatili pogibeljnost činjenja kaznenih djela i potrebu kažnjavanja njihovih počinitelja te da nitko ne čini kaznena djela", stoji u obrazloženju presude.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Protiv drugostupanjske presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske dopuštena je žalba o kojoj u trećem stupnju odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.
